Europska komisija: Hrvatska izlazi iz recesije, ali je i dalje najgora u EU

Foto: FAH/Index

EUROPSKA komisija smanjila je u četvrtak procjenu pada hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu na minus 0,5 posto, dok je za ovu godinu zadržala ranije prognoze o izlasku iz recesije s marginalnim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast 1 posto.

Komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojima procjenjuje pad hrvatskog gospodarstva u prošloj godini od 0,5 posto, dok je u jesenskim prognozama procjena pada iznosila 0,7 posto. Ove godine Komisija predviđa izlazak iz recesije s malim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu rast od 1 posto, dok je u jesenskim prognozama za sljedeću godinu predviđala rast od 1,2 posto.

> Maras: Hrvatska danas izlazi iz recesije

Ove godine Komisija očekuje rast u svim zemljama članicama, ali s velikim razlikama među njima. Najmanji rast prema zimskim prognozama imat će Hrvatska (0,2 posto), a najveći Irska 3,5 posto.

Ovo je prvi put od 2007. godine da se očekuje rast u svim članicama EU-a. Prosječno na razini 28 zemalja članica Komisija ove godine očekuje rast od 1,7 posto, a u 19 zemalja eurozone 1,3 posto. Za sljedeću godinu predviđa se rast od 2,1 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni.

Kraj recesije u 2015.

"Hrvatsko gospodarstvo je palo 2014. šestu godinu zaredom, ali je tijekom godine smanjena brzina recesije, što je dovodi do pada od 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema zimskim prognozama, pozitivna potražnja iz inozemstva nije mogla poništiti učinke slabe domaće potražnje, koja je pala zbog pada investicija od 3,6 posto i smanjenja privatne potrošnje od 0,6 posto i javne potrošnje od 2,1 posto", navodi Komisija.

"Kraj hrvatske recesije predviđa se 2015. godine, ali realni BDP rast će skromnih 0,2 posto. Rast domaće potražnje ostat će negativan, kao rezultat daljnjeg pada investicija i javne potrošnje. Predviđa se stagnacija privatne potrošnje budući da negativne negativne učinke slabog tržišta rada i nesigurnost vezanu uz konačno rješenja kredita nominiranih u švicarskim francima u velikoj mjeri poništava pozitivan učinak porezne reforme i niže cijene nafte", navodi Komisija.

Kraj recesije i slabi rast prisuje se isključivo neto izvozu, koji je u prošloj godini snažno rastao (6,1 posto), djelomično zbog jednokratnog učinka ulaska u EU, ponovne uspostave trgovačkih veza s bivšim partnerima iz CEFTA-e i oporavka gospodarstva u susjednoj Sloveniji. Ipak, ove godine se predviđa usporavanje rasta izvoza (2,8 posto), a sljedeće godine ponovno bi se trebao ubrzati (4,7 posto).

"Rizici za procjene rasta uglavnom su negativni zbog nesigurnosti oko fiskalne politike i strukturnih reformi", navodi Komisija.

U 2016. godini Hrvatska bi trebala imati rast od 1 posto zbog povećane domaće potražnje, zahvaljujući u velikoj mjeri investicijama povezanim s EU-om.

Daljnji rast deficita

Deficit opće države prošle godine trebao bi biti 5 posto, dok je u jesenskim prognozama bio predviđen na 5,6 posto. Ove godine deficit se predviđa u visini od 5,5 posto BDP-a, jednako kao i u jesenskim prognozama, a sljedeće godine trebao bi se još povećati na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a sljedeće 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto. Te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Prošle je godine zaustavljen nakon niza godina pad stope zaposlenosti, koji će stagnirati i ove godine, a sljedeće godine bi treba blago porasti za 0,5 posto.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za prošlu se godinu procjenjuje na 0,2 posto, ove godine trebala bi pasti 0,3 posto, a sljedeće blago rasti na 1 posto.

Lalovac: Bitno je da se trendovi počinju mijenjati

Ministar financija Boris Lalovac ocijenio je u četvrtak, komentirajući najnovije prognoze Europske komisije (EK) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015., da je bitno da se trendovi u gospodarstvu počinju mijenjati.

"Vidite da radimo i na rasterećenju građana kroz oprost dugova i drugim mjerama povećanja osobnog dohotka i nadam se da će se te mjere početi i vraćati kroz određeni dio potrošnje. Na potrošnju će svakako utjecati i niže cijene energenata i određene druge robe široke potrošnje. Ne treba imati neka ogromna očekivanja ili nekakve iluzije, meni je bitno da se trendovi počinju pomalo mijenjati", izjavio je Lalovac novinarima nakon sjednice Vlade.

Lalovac smatra da to predstavlja promjenu trenda u gospodarstvu i nada se da će se pozitivne brojke iz zadnjeg kvartala prošle godine nastaviti u u prvom kvartalu ove godine.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini. To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovine 2013. godine. Nedavno je objavio i podatak o rastu industrijske proizvodnja u prosincu prošle godine, već četvrti mjesec zaredom, za 5,3 posto, što je najviše od početka recesije 2009. godine.

Na novinarski upit hoće li se i u ovoj godini mijenjati porezna politika, s obzirom da bi njezine česte promjene mogle biti zamjerka EK, Lalovac je kazao da će se porezni sustav mijenjati onoliko koliko ide u korist građanima i poduzetnicima.

"Sve ono što ide u korist građana i poduzetnika mijenjat ćemo toliko puta koliko će donijeti koristi građanima i poduzetnicima. Pokušavamo sve činiti da se potakne gospodarska aktivnost, da se vrati dio optimizma i potrošnje i mijenjat ćemo ih onoliko puta koliko je potrebno da se građanima omogući povećavanje kućnog budžeta", izjavio je Lalovac. Jer, istaknuo je, "vidite da se može štedjeti i na lokalnoj i na centralnoj državi, a da to može biti dio spasa za kućanstva, i kroz oprost dugova i kroz povećani osobni odbitak".

Saborska oporba: Procjene EK vesele, ali rast je nedovoljan

Saborska oporba pozdravila je danas procjene Europske komisije o blagom rastu hrvatskog BDP-a u 2015., ali i upozorila da je Hrvatskoj nužan znatno veći rast od procijenjenih 0,2 posto, za što su nužne strukturne reforme.

"EK predviđa rast upola manji nego što je Vlada predvidjela proračunom, što znači da će proračun ponovo biti nestabilan, neodrživ i da će doživjeti rebalans. To pokazuje da su nositelji ekonomske politike donosili pogrešne odluke, ne protukrizne nego prorecesijske, kako fiskalna, tako i monetarna vlast, što dokazuje činjenica da je Hrvatska jedina država koja ima tako dugo razdoblje recesije", rekao je HDZ-ov Goran Marić novinarima u Saboru.

Laburistica Nansi Tireli kaže kako "vijesti nisu dovoljno dobre, ali vesele jer svaki rast nas mora veseliti". Napominje, međutim, da predviđeni rast od 0,2 posto Hrvatskoj nije dovoljan da bi se izvukla iz dugotrajne krize, s obzirom da je javni dug dosegao razinu od 80 posto BDP-a.

"Da bismo se iz toga izvukli, nužne su ozbiljne strukturne reforme, prije svega reforma javne uprave i lokalne samouprave, reforma pravosuđa i kvalitetan porezni sustav. Tek onda možemo razgovarati o nekom eventualnom većem rastu", kazala je Tireli.

HDSSB-ov Krešimir Bubalo iz prognoza Europske komisije iščitava da Hrvatska "kaska, da ne radi, da nije provela strukturne reforme".

"Procjena je dvostruko lošija od procjene Vlade, prema tome rasta nema. Nama bi bio potreban rast otprilike 4 do 5 posto da bismo sustigli one nešto bolje, jer šest godina u recesiji ukazuje da u prvoj godini mandata ova Vlada nije radila ono što je trebala, a to su strukturne reforme, to je regionalizacija, decentralizacija, spuštanje ovlasti na niže razine i buđenje gospodarstva", rekao je Bubalo.

Smatra da procjene pokazuju kako je Hrvatska "još uvijek nespremna suočiti se s onim s čim će se morati suočiti krajem 2016. i početkom 2017."

Linić: Vlada je s krupnim investicijama potpuno podbacila

Nezavisni zastupnik Slavko Linić kaže da prognoze bude određeni optimizam, budući da pokazuju kako Hrvatska napokon može ostvariti rast.

"No, evidentno je da su te prognoze mogle biti i jače da smo imali ulaganja u rafinerije, u termoelektranu i hidroelektranu i da smo napokon počeli ulagati u HŽ. Žalosno je da je te prognoze dobrim dijelom ostvario privatni sektor koji je krenuo prema izvozu i tržištu Europske zajednice. Na žalost, Vlada je s krupnim državnim investicijama u infrastrukturu i energetiku potpuno podbacila", kazao je Linić.