Ilustracija: Francois Schnell/Flickr
EUROPSKI parlament pozvao je zemlje Europske unije da što prije donesu zakone koje bi omogućili supermarketima da svu neprodanu hranu daju u humanitarne svrhe, umjesto da je bace!
> I najveći lanac supermarketa u UK odlučio darivati neprodanu hranu
> Tone hrane završavaju na smeću jer Milanovićevi ministri dva mjeseca ne mogu donijeti pravila za doniranje
> Francuski supermarketi moraju pokloniti neprodanu hranu
Podsjetimo kako se u svijetu svake godine baci 1,3 milijardi tona hrane, a na godišnjoj razini stvara se gospodarski gubitak od 750 milijuna dolara, s negativnim posljedicama za okoliš. Francuski parlament početkom svibnja odlučio je tome doskočiti tako što je izglasao zakon prema kojem trgovački lanci ne smiju više bacati i uništavati neprodane prehrambene proizvode. Supermarketi u Francuskoj svu neprodanu hranu koja je i dalje u jestivom stanju će, prema novom zakonu, morati donirati dobrotvornim organizacijama, a preostala hrana prerađivat će se ili u hranu za životinje ili u poljoprivredno gnojivo. Sada je to inicijativa i Europske unije.
Tek prvi korak u borbi protiv bacanja hrane
Europski parlament unutar rezolucije o "cirkularnoj ekonomiji" prihvatio je amandman kojim se države Europske unije potiču zakoni koji bi omogućili distribuciju neprodane hrane prema dobrotvornim organizacijama.
"Ovo je tek prvi korak u borbi protiv bacanja hrane", rekla je Angelique Delahaye, francuska predstavnica u Strasbourgu, a koja je i predložila zakon. Francuski lokalni vjećnik Arash Derambarsh koji je u Francuskoj i potaknuo borbu protiv bacanja hrane naglasio je za portal Euroactiv kako sanja dan kada će taj zakon postati obveza za sve članice EU.
Hrvatska birokacija kriva da nemamo ništa slično
Naime, gradski vijećnik stranke "Divers Droit" (Raznolika desnica) u Courbevoieu, smještenom sjeverozapadno od Pariza, uvjerio je zastupnike u francuskom parlamentu da usvoje zakon koji dokida bacanje i/ili uništavanje hrane nakon što je njegova peticija prikupila više od 200,000 potpisa u četiri mjeseca.
"Vidimo da ljudi gladuju tijekom krize u Grčkoj, tu su problemi u Italiji, Španjolskoj i Portugali. Mi jednostavno ne možemo više ovako", rekao je Derambarsh.
Podsjetimo kako slična praksa za sada ne postoji i u Hrvatskoj. Krivac je, po običaju, državna uprava, odnosno zakonodavni okvir koji još uopće nije regulirao doniranje hrane. Sada je u zakonu doniranje hrane propisano tek na sasvim uopćenoj razini, dok bi se detalji trebali razraditi posebnim pravilnikom koji još nije donesen, niti se zna kad ga možemo očekivati.