Foto: Index.hr
UPRAVA Hrvatskih pošta priznala je da su njihovi radnici dobili 400 kuna u Konzumovim bonovima, te da je to neoporezivo što znači da država od toga nema nikakve koristi. Zašto je tome tako pokušao je doznati Objektiv. Članak prenosimo u cijelosti.
"Porezna se uprava ovog tjedna pohvalila s rezultatima fiskalizacije, koja je započela 8. siječnja ove godine. Kako su objavili na svojim internetskim stranicama, nakon pojačanih nadzora na Jadranu, inspektori Ministarstva financija, Porezne uprave obavili su gotovo 28.000 nadzora, utvrdili više od 3.500 nepravilnosti, izrekli 738 privremenih zabrana obavljanja djelatnosti i novčanih kazna u iznosu većem od 5 milijuna kuna.
Naglasili su kako nisu zadovoljni nekorektnim ponašanjem i poslovanjem nekih obveznika fiskalizacije, ali da mogu zaključiti da je fiskalizacija bila prijeko potrebna za uvođenje reda u promet gotovinom, suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije. Najavili su i da će, stoga, s nadzorima nastaviti istim tempom diljem cijele Hrvatske.
Međutim, na pitanje Objektiva jesu li provodili nadzore u velikim trgovačkim centrima te kako se mogu koristiti Konzumovi bonovi koji ne podliježu porezu, a samim tim i fiskalizaciji, ostali su nijemi. Nije to zatvaranje nekog malog ugostiteljskog objekta negdje na obali, već veliki Ivica Todorić kojem očigledno ministar financija Slavko Linić i šefica Porezna Nadama smiljanec Čavlović ne mogu ništa.
Na Objektivov upit Hrvatskoj banci o (ne)mogućnostima plaćanja u Hrvatskoj odgovorili su nam.
-Prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci kuna je zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, a za plaćanja u zemlji zakonom se može dopustiti korištenje druge valute. Mogućnost korištenja drugih valuta u Hrvatskoj uređena je Zakonom o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013.; dalje u tekstu: Zakon), na osnovi kojeg je HNB donio Odluku o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji ("Narodne novine", br. 111/2005.; dalje u tekstu: Odluka). Također, HNB je na temelju članka 34. Zakona donio i Odluku o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci ("Narodne novine", br. 48/2010.) – poručili su iz HNB-a.
Situacija je poprilično jasna: Konzumovih bonova nigdje u zakonu nema, a kao takvi sigurno nisu u sustavu fiskalizacije, ali nitko od nadležnih institucija to ne dovodi u pitanje. Najluđe od svega je što se 'Todorićeva valuta', Liniću i Smiljanec dijeli pod nosom, u državnim tvrtkama za isplate regresa, božićnica, uskrsa. Tako su je dobivali MORH, Hrvatska Pošta, HRT, HEP i neki drugi.
Simptomatičan je odgovor koji je Hrvatska pošta poslala Objektivu povodom dijeljenja uskrsnica u toj firmi. Iz Hrvatske pošte za Objektiv objašnjavaju (iz HEP-a nam nisu odgovorili na upit) kako je isplata uskrsnice još uvijek obveza poslodavac prema kolektivnom ugovoru, i to u obliku poklon-bona u visini neoporezivog iznosa.
Konzum bez fiskalizacije
-Slijedom toga ostala je obveza HP da svojim djelatnicima isplaćuje uskrsnice vrijednosti 400 kuna u bonovima trgovačkog lanca Konzum, iz razloga što Konzum ima rasprostranjenost svojih trgovina diljem cijele Republike Hrvatske, a kako bi svim djelatnicima Hrvatske pošte bilo omogućeno da iskoriste svoj bon pod jednakim uvjetima, odnosno cijenama. Hrvatska Pošta naime ima 10.500 djelatnika u svim krajevima Republike Hrvatske. Za pribavljanje bonova Hrvatska pošta ne provodi postupak javne nabave, niti je u ovom slučaju obvezna to učiniti - tvrde iz Hrvatske pošte.
Kako kažu u HP-u, njihovi su radnici dobili 400 kuna u bonovima, i to je neoporezivo, znači da država od toga nema nikakve koristi. Nevjerojatno je da je bon od 400 kuna neoporeziv, a da porezni inspektori u Dubrovniku zbog kugle sladoleda zatvaraju objekte i pišu astronomske kazne. Čisti dokaz da se fiskalizacija ne provodi u Konzumu i sličnim trgovačkim lancima koji barataju s bonovima.
Predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Nikola Kristić se zapitao stoji li iza svega neka pozadinska igra, odnosno je li moralno u redu da državni službenici primaju takve darove.
-Davanje bonova državnim tvrtkama na ovaj način u principu nije dobra. Bonovi ti daju mogućnost da ih potrošiš samo na jednom mjestu, a ne da upravljaš sa svojim novcem.
Prebijanje dugova
Ovdje se vjerojatno radi i o kompenzacijama i prebijanjima nekih dugova što je tvrtkama jednostavnije i to nije dobar način poslovanja jer dolazi do neke vrste pogodovanja. S obzirom da se ovdje ne radi o novcu sigurno nije u skladu sa zakonima i propisima. Ovo je jedna vrsta sive zone na koju institucije ne reagiraju desetljećima. Krajnje je vrijeme da se reagira - kaže za Objektiv Nikola Kristić.
I Munir Podumljak, predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj tvrdi za Objektiv kako se Konzumovim bonovima ne plaća porez. No, po njemu nije samo to sporno.
-U ovom slučaju sporno je poslovanje kod svih obveznika Zakona o javnoj nabavi, a to su tijela javne vlasti, javna poduzeća, I sve ostale institucije čije je financiranje preko 50 posto iz državnog proračuna. Ovo se može smatrati nabavom financijskih usluga jer u ide na to da bon zamjenjuje novac. Zakon o javnoj nabavi je narušen jer od 1.1.2012., od kada je Zakon stupio na snagu, nije objavljen nijedan poziv o nadmetanju i nijedan ugovor o nadmetanju, niti je objavljen nijedan postupak o nabavi tih bonova. Time je, smatramo, tijelo u prekršaju Zakona i tražimo od nadležnih da to sankcioniraju i zabrane takve poslove. Jer da se išlo u javnu nabavu bonova, dobila bi se tržišna utakmica i država bi dobila puno više vrijednosti za taj bon. Država ne može poslovati bez ugovora, a pogotovo ne s tajnim ugovorom - komentirao je za Objektiv Podumljak.
O Konzumovim bonovima sve nadležne institucije šute, čak se i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja proglasila nenadležnom za ovo pitanje.
Ali zato sve hvale na sva usta s rezultatima fiskalizacije u kojoj su stradali mali poduzetnici. Naravno da se treba uvesti red, ali zakon mora biti jednak za svakoga, a očito nije.
Todorić je osim plaćanja u bonovima, poznat i kao čovjek koji kasni s naplatama svojih dugovanja, i navodno je jedan od najvećih generatora nelikvidnosti. No Poreznu upravu i Slavka Linića ne interesira ni taj segment. Oni su zabavljeni s kuglicama sladoleda i ne zamaraju se s velikim igračima."