Goran Hadžić ostaje u pritvoru zbog zločina nad hrvatskim stanovništvom

Foto: ICTY

RASPRAVNO vijeće Haškog suda (ICTY) odbacilo je u četvrtak zahtjev obrane jednog od ratnih vođa pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića za oslobađanjem zaključivši da su tužitelji izveli dovoljno dokaza koji potvrđuju Hadžićevu odgovornost za zločine počinjene nad hrvatskim stanovništvom.

"Vijeće zaključuje da je optužba izvela dovoljno dokaza da bi neko vijeće moglo zaključiti da je Hadžić u značajnoj mjeri pridonio zajedničkom cilju udruženog zločinačkog pothvata i da je Hadžić dijelio namjeru drugih sudionika udruženog zločinačkog pothvata da se provede njegov cilj", kazao je predsjedavajući sudac Guy Delvoie.

Pravila Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju omogućavaju obrani da, nakon što tužitelji završe s izvođenjem svojih dokaza, traži odbacivanje pojedinih ili svih točaka optužnice ako smatra da ih tužitelji nisu dokazali.

Obrana je tražila Hadžićevo oslobađanje smatrajući da nije dokazana njegova odgovornost kao člana udruženog zločinačkog potvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, za zločine na području Ovčare, vukovarskog Veleprometa, Lovasa i Opatovca.

Pogrešna interpretacija sudske prakse

Predsjedavajući sudac objasnio je kako je formalni razlog odbacivanja zahtjeva obrane, predvođene Kanađaninom Chrisom Gosnellom, bila pogrešna interpretacija sudske prakse u zahtjevu obrane. Delvoie je kazao kako je obrana tražila odbacivanje dijelova pojedinih točaka optužnice dok pravila Haškog suda dopuštaju podnošenje zahtjeva za odbacivanjem jedino čitavih točaka optužnice. Sudac je napomenuo kako je obrana usmeno poručila kako nije dokazana nijedna točka optužnice, a potom je tražila odbacivanje dijelova točaka 2-9 od ukupno 14 točaka.

Unatoč odluci da odbaci zahtjev obrane vijeće je ipak nakon toga preispitalo podržavaju li tužiteljski dokazi Hadžićevu odgovornost za zločine na području Opatovca, Lovasa, Veleprometa i Ovčare.

Suci su zaključili da su tužitelji dokazali i da su se zločini zbili, i da je postojao udruženi zločinački pothvat u kojem su uz Miloševića bili i drugi srpski političari i dužnosnici poput Vojislava Šešelja, Mihalja Kertesa i Radovana Stojičića, i da je u dovoljnoj mjeri utvrđena Hadžićeva odgovornost za zločine.

Hadžić, bivši predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine a prije toga predsjednik vlade tzv. SAO Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, optužen je u 14 točaka za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu od lipnja 1991. do prosinca 1993. s ciljem trajnog uklanjanja hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske.

Hadžića se tereti za progon, ubojstva, zatočenja, mučenja, deportacije, razaranje i pljačku na području Ovčare, vukovarskog Veleprometa, Lovasa, Erduta, Dalja, Borova Sela kao i u logorima u Srbiji od Begejaca i Stajićeva do Šida i Sremske Mitrovice.

Njegovo suđenje započelo je 16. listopada 2012. a godinu dana kasnije tužitelji su dovršili svoj dokazni postupak.

Sudac Delvoie istaknuo je da to što je vijeće u ovoj fazi postupka zaključilo da ima dovoljno dokaza protiv Hadžića ne znači i da će se takva presuda nužno i donijeti.

Slijedi izvođenje dokaza obrane.