Foto: Freedom House
Hrvatska je za 2013. godinu dobila prosječnu ocjenu 3,68, u odnosu na prijašnjih 3,61, što pokazuje nazadovanje u demokratskom razvoju.
Freedom House daje ocjene od 1 (najbolje) do 7 (najgore) na temelju pokazatelja stanja u sedam društvenih područja: izbornom procesu, civilnom društvu, neovisnosti medija, demokratskom upravljanju na nacionalnoj razini, upravljanju na lokalnoj razini, pravosuđu i korupciji.
Hrvatska je zadržala iste ocjene u pet od sedam područja: u izbornom procesu (3,25), demokratskom upravljanju na nacionalnoj razini (3,50), upravljanju na lokalnoj razini (3,75), neovisnosti medija (4,00) i stanju korupcije (4,00). Ocjene su joj snižene u kategorijama civilnog društva (2,75) i neovisnosti pravosuđa (4,50) koja je već godinama najlošije ocijenjena kategorija. Ni u jednom području nije ostvaren napredak.
Demokratsko upravljanje
U izvještaju se napominje kako hrvatska Vlada, bez obzira na ulazak u Europsku uniju, nije mnogo učinila po pitanju borbe s ekonomskim problemima, niti su učinjene važnije političke promjene tijekom prošle godine. Propali su procesi privatizacije, koji su trebali podići ekonomiju, dok je rasla frustracija građana zbog sve veće stope nezaposlenosti. Vladajući SDP često se nalazio na meti kritika, ne samo zbog lošeg vođenja gospodarstva, već i zbog svog stava po pitanjima prava nacionalnih manjina. U izvještaju se spominje i kako je nazadovanju Hrvatske doprinjeo i homofobni referendum o ustavnoj definiciji braka, koji je provela udruga "U ime obitelji" Željke Markić, ali i slučaj izručenja Josipa Perkovića Njemačkoj, koje je Vlada pokušala spriječiti.
Izborni proces
Hrvatska je u travnju prošle godine održala prve izbore za Europski parlament, a mjesec dana kasnije i lokalne izbore. Izbori su dobro organizirani, iako je loš odaziv pokazao da je narod postao apatičan. HDZ je pokazao zube SDP-u i najavio mogući povratak na vrh političke scene, nakon što su 2011. godine izgubili na parlamentarnim izborima.
Civilno društvo
Lošija ocjena u kategoriji civilnog društva objašnjena je konzervativnim zaokretom u društvu zbog referendumskog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene i zauzimanjem čvršćeg stajališta prema pravima homoseksualaca, seksualnom obrazovanju i pobačaju koji su u proturječju s europskim idealima i normama o pravima manjina, kaže FH. Nevladine organizacije, sindikati i vjerske grupe i dalje ostaju vrlo aktivne u usporedbi s onima u ostalim balkanskim zemljama.
Nezavisnost medija
Hrvatskim medijima i dalje nedostaje neovisnosti, kvalitetnih izvještaja i visokih novinarskih standarda. HRT, javna televizija, ostaje jedan od najznačajnijih medija bez obzira na svoju kompleksnu strukturu financiranja koju Vlada već godinama pokušava reformirati.
Demokratsko upravljanje na lokalnoj razini
Usprkos maloj populaciji, Hrvatska ima vrlo kompleksnu lokalnu strukturu s više od 400 općina. Prošle godine lokalni čelnici nisu učinili mnogo kako bi ojačali lokalnu samoupravu. Potez Vukovara kojim je odbijen prijedlog da se uvede dvojezičnost u taj grad pokazuje kako još uvijek postoje velike tenzije između lokalnih vlasti i nacionalne Vlade.
Nezavisnost pravosuđa
Pravosuđe, dodaje ta američka nevladina organizacija, najslabija je hrvatska institucija unatoč desetljećima reformskih napora i usklađivanja s EU-om. Lošiju ocjenu od prijašnje Hrvatska je dobila zbog toga što se Ustavni sud odbio izjasniti o legalnosti ustavne definicije braka, borbe ministarstva financija i sudova oko kontrole nad predstečajnim nagodbama i kontroverzom izazvanom slučajem 'lex Perković'.
Korupcija
Freedom House napominje kako je Vlada i u 2013. godini nastavila s borbom protiv korupcije, što od nje zahtijeva Europska unija. Ističu suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi media te napominju kako se radi o najvećoj korupcijskoj istrazi u povijesti Hrvatske. Dodaju i slučaj privođenja bivšeg šefa Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Istovremeno, piše FH, stižu brojne kritike na račun bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji "ima preveliku moć".
Predviđanja za 2014. godinu
Vlada će vjerojatno tražiti pomoć Europske unije u rješavanju gospodarskih problema i socijalnih pitanja, poput pitanja prava nacionalnih manjina. Ipak, Europska komisija je već naglasila da se neće previše miješati u pitanja nacionalnih manjina i socijalnu politiku, u nadi da će blagi gospodarski oporavak u 2014. godini dovesti do pozitivnije percepcije Vlade u očima građana. Vjerojatnost za veći ekonomski napredak su male, pa se očekuje da će HDZ nastaviti s napadima na vladu kroz jačanje političke apatije i ideološke sukobe.
Situacija na Balkanu: Gori smo od Srbije
S prosječnom ocjenom 3,68 Hrvatska je, po Freedom Houseu, izgubila i primat u demokratskom razvoju na Balkanu. Bolju ocjenu (3,64) dobila je Srbija. Lošije su Crna Gora (3,86), Makedonija (4,00), Albanija (4,18), BiH (4,43) i Kosovo (5,14).
Hrvatska ima najnižu ocjenu i od zemalja EU-a obuhvaćenih ovim istraživanjem, među kojima prednjače Slovenija (1,93) i Estonija (1,96), a na začelju su Bugarska (3,25) i Rumunjska (3,46).
I u 2014. najlošija situacija u demokratskom razvoju bila je u euroazijskim zemljama, posebno Uzbekistanu i Turkmenistanu koje su obje dobile ocjenu 6,93. Rusija je nešto bolja sa 6,29.