Foto: www.rooms-sibenik.com
APARTMANI Mihovil u Šibeniku, reklamirani na internetskoj adresi rooms-sibenik.com, postali su dio turističke ponude Šibenske biskupije. Radi se o apartmanima u vlasništvu Šibenske biskupije koji, kako upozorava portal tris.com.hr, možda i nisu sasvim čisti. Apartmani su, naime, izgrađeni u palači Galbani, zaštićenom spomeniku kulture na Medulićevom trgu.
Oba apartmana imaju po 55 kvadrata, a sastoje se od dvije spavaće sobe, kuhinje, dnevnog boravka i kupaonice. Imaju i rashladne uređaje, bežićni Internet, te satelitsku televiziju.
Sobe, Mihovil Rooms, mogu se dobiti u drugom turističkom objektu Biskupije, na južnom ulazu u Šibenik, u sklopu Katoličke osnovne škole, koja od prije nekoliko godina djeluje u prostoru bivše vojarne Bribirskih knezova.
Grad Šibenik je od državne agencije za upravljanje državnom imovinom taj vojni objekt pokušavao dobiti za druge namjene, no država je dijelom tog prostora obeštetila Crkvu za drugu oduzetu imovinu.
Biskupija je konačno aplicirala za ovaj prostor radi Katoličke škole, ali je u međuvremenu, uz školsku zgradu, niknuo i hotel.
U hotelu 19 soba sa bogatom hotelijerskom ponudom
Sobe su uređene po hotelskom standardu, a objekt raspolaže i s restoranom čiji je kapacitet 164 sjedeća mjesta, te vanjskom terasom sa 150 mjesta. Na njihovoj internetskoj stranici navode i da crkveni ugostiteljsko-turistički menadžement (Mihovil d.o.o.) organizira i vjenčanja, krizme, rođendane, domjenke, promocije, te poslovne ručkove i večere.
Hotel na kraju grada, iza žice bivše vojarne Bribirskih knezova, vlasništvo je Biskupije i ona s tim prostorom može raditi što želi. Međutim, apartmani u palači Galbiani, spomeniku kulture usred povijesne jezgre Šibenika, druga su priča. Ovaj zanimljivi barokni sklop četiriju povezanih objekata između Kalelarge i Zagrebačke ulice u povijesnom Šibeniku, obnavljan je novcem državnog proračuna, pod paskom konzervatora i s finalnom muzejskom namjenom.
Ministarstvo kulture: "Crkva nikad nije zatražila dozvolu za prenamjenu palače"
"Godišnjim programima bili su obuhvaćeni istražni konzervatorski radovi i zaštitni radovi na sanaciji krovišta, izmjeni pokrova, građevinskoj sanaciji svih pročelja te izradi zatvora, grilja na gornjim etažama palače", stoji u odgovoru Ministarstva na upit o sanaciji i rekonstrukciji ovog značajnog spomenika kulture.
"Palača je obnavljana od 2000. do 2012. Prema prihvaćenim godišnjim programima zaštitnih radova s godišnjim iznosima između 150 i 200 tisuća kuna."
U radove je bila uključena i sanacija krovne altane, a unutrašnji radovi nisu izvođeni. Sve se obavljalo, kažu, pod nadzorom nadležnog konzervatorskog odjela i u skladu s godišnjim programom zaštitnih radova.
"Svrha financiranja bila je obnova palače Galbiani prema uvjetima konzervatora, a namjena ovisi o vlasniku, odnosno Biskupiji, ali mora biti u skladu s uvjetima i mjerama zaštite".
Crkva osnovala radnu skupinu za dozvoljene radove, pa odustala od njih
Ministarstvo kulture je 2000./2001. financiralo i izradu projektne dokumentacije za Katedralni muzej u Palači, koju je izradio Dom konzalting Šibenik. Prema preporuci Icomosa u postupku evaluacije aplikacije za upis katedrale sv. Jakova na svjetsku listu kulturne baštine, bio je postignut dogovor s Biskupijom šibenskom da se Katedralni muzej izvede upravo u palači Galbiani koja je u to vrijeme vraćena u vlasništvo Biskupije. Da su namjere bile ozbiljne, svjedoči i činjenica da je Biskupija osnovala i radnu skupinu koja je trebala izraditi muzejski postav.
No, umjesto Katedralnog muzeja, Crkva se odlučila za apartmane. Samo, za neku drugu namjenu od nadležnog Konzervatorskog odjela nikada nije zatražila dozvolu, ističu u Ministarstvu, a što je bila dužna učiniti.
Don Marinko Mlakić iz Šibenske biskupije: "Sve turističke djelatnosti Biskupije su u skladu sa zakonom"
"Istina je da je Biskupija planirala palaču Galbiani urediti kao Katedralni muzej i da su u tom pravcu, u suradnji s nadležnim konzervatorom, bili poduzeti određeni koraci oko izrade projektne dokumentacije", rekli su iz Šibenske biskupije.
"Međutim, vrlo brzo se uvidjelo da je to investicija za koju Biskupija nema dovoljno sredstava i da ih nije moguće osigurati iz drugih izvora. Zbog toga se do daljnjega odustalo od te ideje, a Katedralni muzej će biti uređen u crkvi sv. Barbare nakon njezine obnove. U međuvremenu je palača Galbiani, koja je Biskupiji vraćena u veoma lošem stanju, sanirana kako bi se spriječilo njezino daljnje propadanje", piše u odgovoru biskupije.
Don Marinko Mlakić još je napomenuo kako se sve turističke djelatnosti biskupije "obavljaju u skladu sa zakonom".