Foto: FAH
U TIJEKU su opsežni sanacijski radovi na odlagalištu opasnog otpada Lemić brdo kod Karlovca, a gradilište su u petak posjetili ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Mueller te župan Ivan Vučić i gradonačelnik Damir Jelić.
Ministarstvo nastavlja sa sanacijom "crnih točaka"
Direktor Fonda Sven Mueller izvijestio je da će sanaciju financirati u cijelosti i da će se trošak naknadno refundirati iz fondova EU.
"Prethodne su vlade govorile 10-15 godina da Lemić brdo treba sanirati, ali su tek ova Vlada, Fond i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode otklonili rizik da opasni otpad zagadi podzemne vode", rekao je ministar Zmajlović te najavio kako će se i dalje nastaviti sa sanacijom 'crnih točaka'.
Po njegovim riječima, ubrzo će uslijediti i sanacija Crne jame Sovjak, na području Rijeke, a u pripremi je sanacija i drugih mjesta koje su još 2005. identificirane Strategijom gospodarenja otpadom i Planom gospodarenja otpadom kao devet crnih točaka.
"Na žalost, pojedine su sanacije bile 'kasica prasica' vodstva Fonda za zaštitu okoliša i nesretno su završile, sa utrošenih stotinu milijuna kuna, a da se sanacija nije obavila", ustvrdio je Zmajlović. Izrazio je uvjerenje da će u narednih nekoliko godina biti provedena sanacija svih devet crnih točaka, ali i naglasio kako je ministarstvu važno da sve procedure budu transparentne, da taj posao rade vrhunski stručnjaci i da se za svaku lokaciju provedu studije utjecaja na okoliš.
Nositelj poslova na sanaciji Lemić brda je CIAK, Eurco provodi građevinske radove, a Bioinstitut iz Čakovca ispituje izvađeni otpad i tlo oko njega te shodno nalazima određuje zbrinjavanje 'na licu mjesta' ili odvoženje na konačno zbrinjavanje na druge lokacije, uključujući i spalionicu u Muenchenu.
Izvezeno 1.700 tona otpada
Voditeljica projekta sanacije Sanja Grabar kaže da se u sanaciji primjenjuju najnoviji EU standardi pa je tako izvezeno 1.700 tona otpada koji ne može ostati na odlagalištu, čak ni na uređenim i nepropusnim plohama odnosno kazetama. Riječ je o mazutu koji je 80-ih godina odložen u glinenasto tlo. Do sada je pronađeno i 86 bačava kiselina i lakova.
Ono što ostaje se solidificira, odnosno obrađuje i vratit će se u kazete - velike iskope s folijama, geotekstilom, razdjelnim mrežama te kontrolnim sustavom za detektiranje mogućeg probijanja folije tako da se i to može na vrijeme sanirati.