Kotromanovićeva zamjenica: Vojska u izbjegličkoj krizi pomaže civilnim institucijama

Foto: FAH

ZAMJENICA ministra obrane Višnja Tafra potvrdila je u srijedu u Hrvatskom saboru da su na poslovima vezanim uz izbjegličku i migrantsku krizu angažirani pripadnici Oružanih snaga RH, ali samo kao pomoć civilnim institucijama, te naglasila kako Hrvatska vojska nije u stanju pripravnosti, jer za to nema ustavne osnove.

Tafra je to izvijestila odgovarajući na pitanja koja su saborski zastupnici postavili tijekom objedinjene rasprave o sudjelovanju hrvatskih vojnika u različitim mirovnim misijama.

"Vi, vjerujem, znate da Zakon o obrani definira kako i na koji način se Oružane snage i u kojim situacijama uopće mogu staviti u stanje pripravnosti. Ova situacija to sigurno nije", kazala je Tafra.

Dodala je kako se Oružane snage RH u stanje pripravnosti mogu staviti samo u slučaju neposredne ugroženosti države i u ratnom stanju.

10 pripadnika kopnene vojske pomaže DUZS-u

Izvijestila je da je kao pomoć civilnim institucijama u izbjegličkoj krizi na zahtjev Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) angažirano 10 pripadnika kopnene vojske, koji su sudjelovali u postavljanju šatora u Opatovcu.

"Dva naša medicinska tima provodila su zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica i migranata u šatorskom naselju Opatovcu, dok su tri zdravstvena tima smještena u Vojarni 5. gardijske brigade u Vinkovcima. Pripadnici bojne biološko kemijske angažirani su na provedbi higijenskog tuširanja izbjeglica i migranata. Na toj je aktivnosti angažiran 21 pripadnik sa dvije postaje za dekontaminaciju, jednom cisternom za vodu i 5 motornih vozila. U našim objektima smješteno je i 319 policijskih službenika, a u vojarni 5. gardijske brigade u Đakovu je 100 pripadnika MUP-a", izvijestila je Tafra.

MORH dnevno informiran o krizi

Naglasila je kako Ministarstvo obrane RH dnevno dobiva informacije i izvješća o tome što Hrvatska može očekivati u izbjegličkoj krizi.

Hrvatski sabor je kratko raspravio i SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o kaznenoj evidenciji, koje bi Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) trebale omogućiti da provjeri jesu li kandidati na izbornim listama osuđivani za teška kaznena djela te čeka li ih odsluženje kazne zatvora dulje od šest mjeseci.

Po novom Izbornom zakonu iz veljače, takve se osobe ne smiju kandidirati za saborske zastupnike.

Hrvatski sabor će zasjedanje nastaviti sutra, raspravom o prijedlogu odluke o osnivanju Odbora za Nagradu za promicanje prava djeteta.