Kriminalna "zlatna groznica": Kamo odlazi toliko ukradeno zlato i što radi policija?

STRGNULI joj na ulici zlatni lančić s vrata. Provalili u kuću i odnijeli zlatninu. Počinjeno razbojstvo u poslovnici za otkup srebra i zlata. Opljačkana zlatarnica. Koliko ste takvih naslova u medijima vidjeli proteklih dana, tjedana ili mjeseci? Imaju li brojni medijski napisi o ovoj temi i određeni psihološki efekt te pridonose sve većem broju ovakvih slučajeva? Što radi policija?

Zlato, zlato, zlato i kriminal

Svakodnevno se u policijskim izvješćima nalazi navedeno po nekoliko kaznenih djela povezanih s biznisom zlata. S jedne strane "poplava" poslovnica za otkup srebra i zlata kojima "posao cvjeta", s druge val kriminala u zabrinjavajućem porastu.

Proteklih tjedana u našu su redakciju stizali pozivi građana ogorčenih činjenicom da ulice nikad nisu bile nesigurnije i uvjerenih pritom da "postoji sprega između kriminalaca i otkupljivača te na tom području policija ne radi svoj posao kako bi trebala".

Jer kako drugačije protumačiti činjenicu da su ulični pljačkaši, koji žrtvama strgnu i ukradu nakit, često maloljetnici, od kojih prema zakonu nakit ne bi smio biti otkupljen? Kako netko tko u poslovnicu za otkup donese veliku količinu nakita nikome nije sumnjiv? Kamo odlazi toliko ukradeno zlato?

Vaša smo pitanja postavili i otkupljivačima zlata i nadležnim ministarstvima. Evo što su za Index kazali o toj temi:

MUP: Za eventualne sprege između kradljivaca nakita i poslovnica za otkup srebra i zlata nemamo službenih informacija niti je pokrenuta neka istraga

Ministarstvo unutarnjih poslova smo pitali prijavljuju li im, s obzirom na sve veći broj uličnih kradljivaca nakita, poslovnice sumnjive prodavatelje. "Za eventualne sprege između kradljivaca nakita i poslovnica za otkup srebra i zlata nemamo službenih informacija niti je pokrenuta neka istraga. Poslovnice nemaju zakonsku obvezu prijavljivati sumnjive osobe policiji", odgovorili su iz MUP-a.

Iako je posljednjih mjeseci došlo do "poplave" kaznenih djela vezanih uz nakit, točnih statističkih podataka o njihovom broju zasad nema budući da ih se vodi unutar znatno većih skupina krađa i razbojstava pa bi netko danima trebao ručno pregledavati i zbrajati izvješća za statistiku. U MUP-u se, naime, zasad nitko nije dosjetio da bi ih mogli posebno označavati u svojoj evidenciji kako bi jednostavnije pratili njihovu pojavnost.

A što policija konkretno čini po pitanju smanjenja broja ove vrste kaznenih djela? "Kako bi se spriječila ova vrsta kaznenih djela policijski službenici češće kontroliraju i obilaze takve poslovnice, upozoravaju građane na samozaštitno ponašanje i dr.", stoji u odgovoru MUP-a.

Otkupljivači i zlatari: Smatramo da je vrijeme da se o tome konačno prestane pisati, i sami smo žrtve!

Otkupljivači i zlatari kažu kako sprege s uličnim kriminalcima nema, kako se otkup vrši prema svim zakonskim propisima i kako su i sami sve češće žrtve kriminalaca.

Navode kako se prilikom otkupa zlata od prodavatelja obavezno traži neku identifikacijsku ispravu, budući da se strogo pridržavaju zakona prema kojem nakit ne smije biti otkupljen od maloljetnika. Ti se podaci čuvaju u evidenciji.

Iz tvrtki Gold Partner i Argentum, najvećih hrvatskih otkupljivača s poslovnicama diljem zemlje, kazali su nam kako na njihovim računima uz osobne podatke stoji i tekst: "Potvrđujem da je zlato moje privatno vlasništvo".

Ekspanziju kriminala vezanog uz biznis zlata komentiraju riječima: "Mi smatramo da je vrijeme da se o tome konačno prestane pisati. Što se više o tome piše, toga više ima. Pišite o ljepšim temama".

Ne pljačkaju samo na ulici: Često vas pokradu članovi obitelji

Suradnje poslovnica za otkup plemenitih kovina, odnosno srebra i zlata, s policijom su česte i često im dolaze policijski nalozi s obavijestima o krađama. Među policijskim intervencijama u slučajevima prodaje ukradenog nakita nerijetki su oni gdje su žrtve okrali najuži članovi obitelji - baki je nakit ukrala već udana unuka, snaha je svekrvi ukrala ogromnu količinu nakita... Ima i onih koji ukradu rijetke predmete kojima je vrlo lako ući u trag, poput predmeta iz crkvi - jer nije da svi kod kuće drže kaleže, križeve ili krune s kipova.

Među pljačkašima poslovnica i bivši djelatnici, i bivši policajci

A ne mora ni razbojnik uvijek doslovno "stići s ulice". Tako je, primjerice, ovog tjedna poslovnicu za otkup zlata na zagrebačkom Laništu opljačkao njihov bivši djelatnik. Student, koji je svega do mjesec dana ranije od iste poslovnice primao plaću, maskiran ronilačkom maskom i kapom, noću je ušao u poslovnicu pomoću kopije ključa koju je napravio dok je bio zaposlenik. Uočili su ga iz obližnje zgrade. Pozvana je policija koja je 26-godišnjaka uhvatila na djelu.

Svojedobno je u zlatarnicu u Dubravi naoružan puškom upao bivši policijski djelatnik i tražeći isključivo "žuto i debelo" odnio zlato u vrijednosti od oko 600.000 kuna. U trenutku pljačke bio je čak i odjeven u jaknu s natpisom "policija" na leđima. Snimile su ga nadzorne kamere, a snimljena je i registarska oznaka automobila tako da su ga bivši kolege uspjeli pronaći.

Bilo da je riječ o sitnoj ili milijunskoj krađi posljedice su iste - žrtve su u šoku

I ulične krađe i razbojništva teška na stotine tisuća ili čak milijuna kuna počinjena u poslovnicama imaju jednaku posljedicu za žrtve - pretrpjele su šok, boje se da će im se tako nešto ponoviti. Mnogi djelatnici nakon što im je netko prijetio nožem ili uperio pištolj ili pušku u glavu odlaze na poduže bolovanje zbog pretrpljenog šoka ili čak i ozljede na radu, a potom više i ne žele raditi na istom mjestu. Jasno je da to njihovim poslodavcima zadaje dodatne glavobolje, jer nadzorne kamere i sve ostale mjere zaštite koje poduzimaju današnjim kriminalcima više ne znače ništa.

Promet zlata u Hrvatskoj nadziru Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija

"Ministarstvo gospodarstva nadležno je za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz zlata što je regulirano Zakonom o trgovini, odnosno Uredbom o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola. Podnositelji zahtjeva za ishođenje dozvola za izvoz, odnosno uvoz zlata, dužni su Ministarstvu gospodarstva uz zahtjev dostaviti i određene podatke kao što su naziv i sjedište trgovačkog društva odnosno naziv i prebivalište fizičke osobe, osobni identifikacijski broj trgovačkog društva odnosno fizičke osobe, naziv i sjedište krajnjeg korisnika, uz pisanu izjavu o namjeni robe, trgovački naziv, količina i vrijednost robe koja se izvozi odnosno uvozi, tarifnu oznaku, jediničnu cijenu robe, zemlju proizvodnje, naziv i adresu proizvođača, zemlju iz koje se uvozi odnosno izvozi, naziv i adresa tvrtke od koje se uvozi odnosno kojoj se izvozi, rok uvoza odnosno izvoza. Izdana dozvola se ne može prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu", navode iz Ministarstva gospodarstva.

"Kako bi obavljala djelatnost trgovine zlatarna kao prodajni objekt, a sukladno Zakonu o trgovini, odnosno pripadajućeg mu Pravilnika o minimalno tehničkim uvjetima, kao i Pravilnika o klasifikacijama prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, mora imati rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine. Rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta izdaje nadležni ured državne uprave u županijama, odnosno gradski ured za gospodarstvo Grada Zagreba. Nadzor nad provedbom Zakona o trgovini i podzakonskih propisa (Uredba i pravilnici) provodi Državni inspektorat. Nadzor uvoza i izvoza provodi Ministarstvo financija - Carinska uprava", dodaju.

"Nadležnost Carinske uprave u pogledu trgovine srebra, zlata ili plemenitih metala određena je Zakonom o posebnom porezu na luksuzne proizvode, kojim je regulirano plaćanje posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda koji se proizvode i prodaju na carinskom području Republike Hrvatske, ili se uvoze na to područje. Porezni obveznik dužan je osigurati evidenciju o vrijednosti prodanih proizvoda, iznosu porezne obveze i iznosu plaćenog posebnog poreza na isporučene luksuzne proizvode, čiji oblik može sam odrediti, ovisno o načinu vođenja (ručno ili računalno). Osim toga, isti je dužan dostaviti nadležnoj carinarnici izvješće o obračunanom posebnom porezu na luksuzne proizvode za mjesec u kome je nastala porezna obveza na obrascu I-LUX,  koji je sastavni dio Pravilnika. Prilikom otkupa srebra, zlata ili plemenitih metala ne nastaje obveza obračunavanja posebnog poreza na luksuzne proizvode, kao niti obveza podnošenja izvješća nadležnoj carinarnici o otkupljenim količinama. Sukladno citiranim odredbama Carinska uprava nema zakonskog uporišta za nadzor nad poslovnicama koje se bave otkupom srebra, zlata ili plemenitih metala te nema podataka o njihovom porijeklu", navode iz Ministarstva financija.