DANAS je prvi puta u Hrvatskoj organiziran #TweetUp s premijerom Zoranom Milanovićem. Radi se #VladaUp-u, vlastitoj inačici popularnih okupljanja korisnika društvene mreže Twitter u organizaciji Vlade RH i nezavisne građanske inicijative - Internet za sve.
Kada će se smanjiti broj nepotrebnih agencija i državnih ureda?
Vjerujem što prije, o tome smo pričali još 2007. godine. Tih agencija ima puno, ali mnoga su uvjetovana pravilima Europske unije. Po mom mišljenju ih se previše osnovalo i previše tu ljudi radi. I imaju velike plaće, puno veće od onih u državnoj upravi. Bitno je da se to racionalizira, ali ne smije se izgubiti njihova važna funkcija.
Kad ćemo riješiti problem plaćanja i nelikvidnosti?
Taj zli krug kreće od države. Država je tu bila nedisciplinirana i selektivna, što znači da je nekom plaćala, a nekom ne. Zakon o financijskom poslovanju koji je u proceduri nije savršen, ima tu otvorenih pitanja, ali nešto smo morali napraviti i nešto pokušavamo napraviti. To je pitanje urednosti države. Ne smije se čekati sa stečajem tamo gdje je potreban jer njegovo odgađanje stvara još veći problem.
Zašto ima problema na javnim natječajima i zašto Zakon o javnoj nabavi dopušta dumpinške cijene? Kako ćemo tako pokrenuti gospodarstvo?
Država nije jedina koja može pokrenuti gospodarstvo. Vidjeli smo kako je to izgledalo prije gdje su svi poslovali s državom. Privatnici su oni koji moraju malo povući, a država ide za tim da što povoljnije dođe do uspjeha.
O EU fondovima...
Neke države dobro povlače, a neke ne povlače novce iz fondova. Ta sredstva su dovoljan motiv za ulazak u EU. Zadnji put smo na takvom velikom tržištu bili u Austrougarskoj. Europa se danas dijeli na dva dijela. Tu su prijatelji kohezije - siromašne i nove zemlje članice, a tu su i prijatelji štednje i racionalnog trošenja, odnosno bogate zemlje. Nama je u interesu da izvučemo što više, a to se ne izvlači na bankomatu. To je posao za odlikaše.
Smatrate li da je porez za samce kazna svima koji nisu bili u mogućnosti dobiti dijete i koji su uspješni u svom poslu? Mislite li da će takva politika dovesti do toga da će svi ići u lažne brakove i da će fiktivno smanjivati svoje plaće i ići kao nekada u sivu ekonomiju?
To pitanje je sugestivno i retoričko. Društvo se mijenja, Hrvatska je bila oduvijek na repu zapadne kulture i razvijenog svijeta. Za 10 godina će biti još više samaca. Međutim, to je osobni izbor i mislim da to ne bi trebalo biti penalizirano. Ne podcjenjujem svoje suradnike, jer odgovaram za sve resore, ali mislim da nije OK da se to penalizira, jer je to kažnjavanje jednog oblika ponašanja koje je tradicionalno bilo društveno nepoželjno, ali sada više nije. O tome trebate pokrenuti raspravu.
Kada će se smanjiti porezi na plaću, odnosno ukupno opterećenje plaće? U praksi, ne deklarativno.
U Hrvatskoj je to već sad u nekakvom europskom prosjeku, naše opterećenje na plaću je prosječno. Ukupna javna potrošnja nije visoka u usporedbi s EU-om, ali stvar je u tome kako se to troši. Naš je problem neracionalnost. Mnogi popuste i besplatne stvari dobivaju, a to ne zaslužuju, ima previše zloporabe. Treba utvrditi po imovinskim i prihodovnim razredima kome treba. Uveli smo porez na dividendu, ali smo skinuli doprinose za 2 posto.
Na burzi je najviše nezaposlenih žena. Pričalo se o stimulaciji i olakšicama za žene poduzetnike, da ne plaćaju doprinose prve dvije godine. Što je s tom inicijativom, gdje je zapelo?
Ministarstvo poduzetništva osnovano je kako bi se bavilo takvom problematikom. Načelno mogu odgovoriti samo da će se ovo riješiti. Mi kao država moramo dati boost. Hrvatska ima ima 17 posto visoko obrazovanih. Prosjek OECD-a je 21 posto, a to nije puno više. Žene su većina među visokoobrazovanima i za 10 godina ćemo u pogledu vještina puno više govoriti o ženama nego muškarcima. Poanta je u kvalitetnom obrazovanju. Grci i Španjolci se školuju sve u 16, ali besplatno. I polovica mladih im je nezaposlena. Obrazovali su se za krive stvari, te zemlje su bacile novac na krivu vrstu školovanja.
Kada će Vlada započeti decentralizaciju?
Mi danas imam preko 500 općina, Po meni one sve mogu opstati, jer se na njih iz proračuna troši svega 10 posto, a to nije puno. Međutim, ljudi često nisu svjesni da decentralizacija ne znači samo decentralizaciju novca nego i odgovornosti. Svi bi novce, ali ne i odgovornost. Mnoge će usluge u budućnosti biti prepuštene lokalnoj samoupravi, a onda će građani ići na vrata lokalnoj vlasti kada bude problema sa školama i bolnicama. .
Kad će se provesti reforma visokog obrazovanja, i kad će vlada početi poticati zanimanja koja nam trebaju?
Slažem se da nam treba više diplomata iz tehničke struke. I dalje je oko 50 posto diplomanata iz društvenih znanosti. Sveučilište je autonomno, ali država plaća sve, iako ono u znanstvenom smislu jest autonomno. Država mora diskriminirati i donositi odluke što je prioritetno. Ekonomija je disciplina koja obuhvaća sve ostale i ona je najvažnija, ali naša ekonomija obrazuje ljude za biznis škole. Neka obrazovanja treba država ocijeniti kao ključna, ali što ako nam oni za 10 godina naši liječnici odu u Austriju ili Njemačku? To je dvostruki gubitak. Mi ih školujemo, a oni vrijednost prave u drugim zemljama. Ukupan broj visokoobrazovanih je jedna od pretpostavki uspjeha, ali nije i njegov jamac.
Hvalite se većom političkom i moralnom odgovornošću u odnosu na bivšu vladu. Neki ministri su podnosili ostavke zbog toga, a tvrdite da bi Čačićev odlazak destabilizirao Vladu. Šalje li to krivu poruku?
Važno je tko i što govori, a nije nevažno ni kako se govori. Ne volim polaziti od premise "a što će ljudi misliti". Moramo odlučiti vodimo li Vladu prema ciljevima ili prema anketama? Nas vode ciljevi. Kada su u pitanju ove ostavke o nezgode, vidimo da ni tu nije sve isto. Nisu svi zločini i prekršaji isti. Neka su sankcionirana ovako, neka onako, a uz to sva imaju i etičku komponentu. Tu nije bio prisutan voljni faktor hoću li ili neću nešto napraviti. Tamo gdje je prisutna volja tu postoji i odgovornost. Ovdje gdje je u pitanju loša kob je druga priča, to je nehat. Tu postoji prostor za ljudsko razumijevanje. Da mi je Čačić pogazio povjerenje kazao bi mu kako to nije bio dio dogovora i drugačije bi se postavio.
Imamo 3-4 firme koje vode autoceste, planira li se racionalizacija?
Da, to je najveća infrastruktura koju imamo u Hrvatskoj. Trebat će to objediniti, jer su troškovi održavanja na dionicama kojima se upravlja privatno puno manji.
O poljoprivredi.
Bavit ćemo se poljoprivredom, brodogradnjom, ali diverzificiranom brodogradnjom, turizmom, stanogradnjom... Primjer za nas je Austrija. Odlično organizirana zemalja koja super funkcionira, ali kad vas pitam što dolazi iz nje malo čega bi se sjetili. A sve funkcionira.
U poljoprivredi će se ići na povećanje posjeda, veće prinose i proizvodnju. Sve manje će ljudi biti na selu. Mali broj će proizvoditi superkvalitetne proizvode dodatne vrijednosti. Neki će uz pomoć fondova održavati proizvodnju koja se već sad ne isplati, ali tako se mora da bi se to održalo na životu.
Kako gledate na tehnološki sektor i startup kompanije.
S divljenjem. Te su kompanije veliki rizik, ti ljudi su legalni avanturisti, Vlada mora učinit sve što može da im osigura pravnu sigurnost, a to su sudovi i naplate. Naravno da želim da budemo kompetitivni u onome što je najkompetitivnije.
Kako komentirate izjavu predsjednika Josipovića da treba razmisliti o tome treba li Čačić ostati u Vladi i kako ocjenjujete prvih šest mjeseci rada vlade?
Na prvo sam već odgovorio. Ta vrsta savjeta je dobrodošla, ali fali joj sadržaja. Nemam više što reći. Stil Čačića je njegova stvar i stvar njegove stranke. U prvih šest mjeseci smo pokušali puno, ali moram spomenuti nepovoljno okruženje. Europa je u recesiji. Sve što smo najavili mislimo u četiri godine i raditi. Ljudi s kojima surađujemo su izvrsni operativci, ljudi fokusirani na cilj i rezultat, neki su pravi buldožeri.
Zašto je povećan PDV? Zašto niste išli na smanjenje PDV-a kao što je Britanija napravila u krizi kako bi se povećala potrošnja. Hrvatska postaje preskupa i zbog toga bi mogao patiti turizam.
Dva posto nema nikakvog utjecaja na turističku sezonu. Na neke cijene to nije ni imalo utjecaj. Mi smo to radili iz fiskalnih razloga, kako bi napunili proračun, jer smo ukinuli neke doprinose na zdravstvo. Poslodavce smo rasteretili i rasporedili na cijelo građanstvo. Dogodine ćemo smanjiti PDV u turizmu.
Zašto se ne revidira ugovor s Crkvom? Zašto joj se u ovoj ekonomskoj situaciji ne oduzmu neka sredstva? zašto se ne kontroliraju milodari?
Crkva ima mjesto u ovom društvu, a država je s par stotina milijuna godišnje financira. I revizija ce ići u Crkvu. Ali nemojmo nasjedati na stereotipe kako je to puno i kako oni žive bogat život i imaju odlične vozne parkove. Ja sam siguran da oni vode skroman život (a u dvorani smijeh). Siguran sam da nitko od nas ne bi pristao na taj standard. Ti ljudi u odnosu na nas žive jednim standardom na kojeg mi ne bi pristali. Država je pristala plaćati Crkvi i vratiti joj imovinu. Država tu imovinu nije vratila nego se daje novac. To s imovinom će ići teško jer je imovinski-pravno gledano užasno komplicirano. To je hrvatska Katolička Crkva i njihovu imovinu uzela je 1945. godine naša država, sve je to naša država. Komunistička vlast nije tu imovinu pokrala nego je u skladu s neefikasnom ideologijom to predala državi, odnosno stanovnicima. Ne vidim problem u tome da Hrvatska u agregatu na kraju kroz nekoliko godina da Crkvi i milijarde kuna. Pitanje imovine je komplicirano, i da je lako to bi se davno riješilo.