Mladim poduzetnicima država osigurala povoljne kredite: "Država će stati iza svakog kvalitetnog projekta"

Foto: Ranko Šuvar/Cropix

KAD NEĆE banke, hoće država. Mladim poduzetnicima i poduzetnicima početnicima, državna razvojna banka u suradnji s resornim ministarstvom osigurala je vrlo povoljne kredite, s niskim kamatama, dugim počekom i bez ikakvog učešća.

Za kredite poduzetnicima mlađim od 30 godina ali i onim starijim koji su se tek odvažili zakoračiti u poduzetničke vode, Hrvatska banka za obnovu i razvitak osigurala je 3 milijuna kuna. Kamate su dva posto, poček na otplatu dvije godine, rokovi vraćanja od 12 do 14 godina, a za kredit do 700 tisuća kuna nije potrebno nikakvo učešće. Kamatu od dva posto subvencionira Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ministar Gordan Maras očekuje da će se u kreditiranje malih i srednjih poduzetnika aktivnije uključiti i poslovne banke.

"Očekujemo malo više i odvažnosti poslovnog pristupa, a da država radi tu sve kako bi omogućila da taj rizik za poslovne banke bude i manji. Jamstva nisu problem, država će stati iza svakog kvalitetnog projekta", poručio je Maras.

HBOR je na sebe odlučio preuzeti veći rizik u odnosu na poslovne banke, sniziti kamatne stope i produžiti rokove otplate. U malo i srednje poduzetništvo razvojna državna banka godišnje plasira oko osam milijardi kuna i financira trećinu svih novih investicija. Rezultatima u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pohvalio se predsjednik Uprave Anton Kovačev.

"Odobrili smo 786 kredita u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi kuna. To je povećanje od oko 12 posto u odnosu na isto razdoblje rekordne 2012. godine. Kreditna sredstva za investicije su ponovno povećana za 50 posto", kaže Kovačev.

Sve to rezultiralo je i rastom broja zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu za 12 tisuća, no novinare je više zanimao stav ministra Gordana Marasa o sudbini velikog Dalekovoda i njegovih 1800 radnika, a u svjetlu započete rasprave Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenom ustavnosti Zakona o predstečajnoj nagodbi, zbog čega je u tvrtci čiji se ugovoreni poslovi mjere u milijardama kuna prekinuta predstečajna nagodbe. U rad suda ne bi se miješao, ali bi kroz Fondove gospodarske suradnje dokapitalizirao Dalekovod.

"Znači, ukoliko Dalekovod ode u stečaj, u likvidaciju, više nikad nećemo imati takvu tvrtku. Znači, to je nešto što ocjenjujem da je vrijedno truda i pokušaja i zbog toga smo i ušli u dokapitalizaciju kao partneri unutra", istaknuo je Maras.