"Možda je na početku u Međugorju i bilo ukazanja, ali s vremenom ljudi sve izokrenu"

Foto: FAH

U DANAŠNJOJ emisiji "U mreži prvoga" Hrvatskoga radija tema su bile posljednje Papine izjave o Međugorju. Uoči odluke Vatikana i 34. obljetnice ukazanja, o Međugorju su govorili pater Nikola Stanković i profesor Ivan Karlić.

"Nema konačne odluke o Međugorju. Radi se o privatnoj objavi. Biskup i papa donose pozorno prate što se događa i ako nađu nešto što nije u skladu s crkvenom hijerarhiju - upozorit će", kazao je Ivan Karlić.

Karlić smatra da neće biti konačne objave Vatikana - već da će doći do svojevrsnog usmjeravanja. Dodaje i kako su mediji prenapuhali cijeli slučaj, citirajući jedan komentar na internetu "Ovo je dobra reklama i više ljudi će dolaziti u Međugorje".

Lourdes također izgleda kao veliki hotel

"Osim toga i Lourdes izgleda kao jedan veliki hotel", Kaže Karlić.

Pater Nikola Stanković smatra kako treba razlikovati "viđenja" i "ukazanja".

"Možda je na početku i bilo pravih ukazanja, ali tijekom vremena ljudi sve izokrenu pa se propitivanje mora nastaviti", rekao je Stanković, dodajući kako u Međugorju ima dobrih pobožnosti.

"Pravo je pitanje - što čovjek traži i osjeća u Međugorju? Hodočašća su nešto posebno, bez obzira odnose li se na Mariju Bistricu ili Međugorje. Svim se hodočasnicima mora pružiti smještaj", ističe pater Stanković komentirajući podatak da Međugorje ostvaruje od 1,5 do 1,9 milijuna noćenja godišnje.

O Međugorju i navodnim Gospinim ukazanjima sinoć se razgovaralo i u emisiji Otvoreno na HRT-u. Domagoj Novokmet ugostio je dopisnika iz Rima Silvija Tomaševića, novinara HRT-a Marija Raguža, fra Božu Radoša iz Župe sv. Franje u Čapljini te Antu Mikića s Hrvatskog katoličkog radija. Raspravljali su o tome kako se mogu tumačiti papine riječi, je li Međugorje zaista mjesto ukazanja te koja je budućnost tog mjesta.

Mikić: Stav komisije još vrijedi, događajima u Međugorju ne može se pripisati ništa nadnaravno

"U izjavi pape Franje može se iščitati da sve oko Međugorja ide redovitim, protokolarnim, crkvenim putem. Tri komisije su se prije 1991. bavile Međugorjem. Dosadašnji stav komisije koji je iz 1991. godine još vrijedi -  da se događajima u Međugorju ne može pripisati ništa nadnaravno, a da o ljudima koji dolaze treba  pastoralno skrbiti, rekao je Mikić s Hrvatskog katoličkog radija.

Raguž je pak kao vjernik kazao kako vjeruje jednom vatikanskom dužnosnika koji mu je objasnio kako su vjernici dužni vjerovati u ono što mole u vjerovanju.

"Zagovornici Međugorja kažu da se ne smije ništa propitivati, dok protivnici kažu da je to provokacija i da tu nema ništa. Ja samo običan vjernik pa ne znam, ali mi je jedan vatikanski dužnosnik lijepo objasnio da smo mi vjernici dužni vjerovati u ono što molimo u vjerovanju. Dok kod Crkve i komisije koji propituju Međugorje nema strasti, veća je strast među ljudima i vjernicima koji su jako za i jako protiv, rekao je.

Mnogi se pitaju zašto od vidjelica nitko nije otišao u redovnike ili svećenike, a svoj odgovor na to pitanje dao je Radoš.

"Ja sam neposlušni franjevac. Već sam 18 godina u Čapljini. Sretan sam za svu patnju koju sam podnio i opet bi sve prošao radi ovog trenutka jer danas gledateljima mogu odgovoriti što se tiče Međugorja i vidjelica zašto nitko nije od njih nije otišao u redovnike, svećenike jer to je logično ako vide Gospu jer to je životni izbor. Oni su izabrali teži put navode mediji. Ne, oni su odabrali lakši put. Ako ih se ovako raspinje kao civile, možete zamisliti što bi im bi bilo da su u koži nas. Ja sam osjetio što i kako bi im bilo. Meni se dogodilo ono što se upravo dogođa Međugorju. Svi fratri Hercegovačke provincije su štitili svoje župe. Tražili su od biskupa i Vatikana dogovor. Ja sam bio van svega toga. Došao sam biskupu u Mostar 1997. godine i rekao mene to ne zanima. Imate provincijal i rješavajte. Ono što mene zanima je, ako sam svoj život dao da budem svećenik, jedva čekao da dođem u oltar. S kojim pravom mi se uskraćuje kanonska misija? Rezultat sukoba znaju u Vatikanu bolje nego ja. Ja tražim odgovor svojih grijeha u Vatikanu, rekao je Radoš.

Tomašević: Vatikan najviše smeta što se najavljuje da će im se ukazati Gospa

Vatikan zapravo najviše smeta što vidjelice najavljuju kad će im se ukazati Gospa, ali i tvrdnje vidjelica da su razapete, tvrdi Tomašević.

"U Vatikanu žele sve odvojiti -  je li Međugorje mjesto Gospina ukazanja, ili su vidjelice mjesto Gospina ukazanja. Ako one odlaze u SAD, Argentinu i Gospa im se i tamo ukazuje, onda zašto bi se Međugorje priznalo kao mjesto ukazanja. Drugo su ti odnosi između mostarskog biskupa i franjevaca. Vatikan ne želi ulaziti u njihova sukobljavanja i mislim da odvaja ta dva slučaja. Što se tiče ponašanja vidjelica i da su one razapete - oni sami putuju po svijetu i govore ljudima da im se Gospa ukazuje. Vatikan najviše smeta što se najavljuje da će im se ukazati Gospa. To je kao propaganda jednog događaja koje nema veze s Crkvom", kaže Tomašević.

Radoš velikim problemom vidi pljuvanje po vidjelicama, ali smatra kako su oni zbog toga sretni. Od pape traži da se izjasni.

"Vidjelice su na stupu srama"

"Imam osjećaj da je došlo vrijeme kod Međugorja da Gospa nije problem nego su problem vidjelice i one su stavljene u fokus. Vidjelice su na stupu srama. Ja sam siguran da su oni sretni da se po njima pljuje samo neka Gospino djelo ide dalje. Ljudi koji su ozdravili u Međugorju i doživjeli obraćanje i da Papa 1000 pute reče da Gospe nema, oni bi rekli da je ima. Papa se mora izjasniti, ali od njega se traži razboriti pristup, zaključio je Radoš, dok je Tomašević naveo primjer vidjelice iz Fatime, koja je otišla u časne sestre i tamo ostala sve do smrti.

Drugi je slučaj Gospe koja se ukazala u 17. stoljeću u Provansi, kaže Tomašević, gdje se ukazivala 54 godine.

"Ima 2500 objava Gospe, a samo je 14 priznato, zaključio je Tomašević.