Foto: Arhiva
MOŽE li sljedeći Papa biti Hrvat? Mogućnost svakako postoji jer se novi Papa bira se iz Kardinalskog zbora u Sikstinskoj kapeli, a među otprilike 120 kardinala bit će i dvojica Hrvata - Josip Bozanić i Vinko Puljić. No, koliko su zapravo njihove šanse?
"Svakako bih rekao da mogućnost postoji, no šanse su male. S druge strane i kardinal Bozanić, a i Puljić, poznati su i priznati, a nalaze se i u najboljim godinama. Kardinal Bozanić dosta sudjeluje vatikanskim odborima te nije nepoznat. Kardinal Puljić je s druge strane postao poznat po patnji svoga naroda u Bosni i Hercegovini", kaže za Index stručnjak za kanonsko pravo Stanislav Vitković naglašavajući kako je teško očekivati da bi tako brzo novi Papa mogao doći iz tzv. slavenskih zemalja.
Vitković: Teško, ali nije i nemoguće
"Teško je tako nešto očekivati, no nije i nemoguće", procjenjuje šanse Vitković dodajući da ako novi Papa ne bude Talijan velike šanse imaju oni koji dolaze iz Južne Amerike. No, Vitković kaže da je sada teško predviđati, no ono što je sasvim sigurno je da Papa Benedikt XVI., neće "uprijeti" u nekoga prstom i reći ovo je moj nasljednik.
"Moguće je da on nekoga ima, ali teško je očekivati da bi mogao nekoga i imenovati. Uostalom većinu izglednih kandidata on je uostalom i postavio na ta mjesta", zaključuje Vitković na kraju.
Don Ivan Grubišić smatra kako su šanse da bi Hrvat mogao biti sljedeći Papa zaista male.
Don Grubišić: Mali smo narod
Teško je to očekivati. Mi smo mali narod, a znate kako svatko gura svog po nekakvom nacionalnom ključu", rekao je don Grubišić dodajući kako se nikako ne može isključiti da bi i Papa Benedikt XVI. mogao utjecati na izbor sljedećeg Pape. Grubišić takvu mogućnost ne isključuje.
"Bit će onako kako odluče kardinali, no kažem vam, dosadašnji Papa mogao bi imati presudan utjecaj", rekao je don Grubišić dodajući da mu je izuzetno drago što je Papa dao ostavku s obzirom na njegovo zdravstveno stanje te kaže da je to gesta vrijedna pažnje.
Teolog Adalbert Rebić kaže da su šanse za Hrvata Papu - male, no iznenađenja su uvijek moguća.
Rebić: Iznenađenja su moguća
"Zaista su male šanse jer smo mi mala zemlja. Imate nadbiskupija koje su puno veće od one milanske, minhenske, kelnske ili onih u Južnoj Americi, do Gane i Nigerije u Africi ili Kanadi pa bi odatle trebalo nekako tražiti izgledne kandidate za sljedećeg Papu", rekao je Rebić za Index koji Benedikta XVI doživljava kako jakog Papu koji će ostaviti traga u povijesti Crkve.
"Nisam baš siguran koliko će biti presudan utjecaj Benedikta XVI na izbor novog Pape. On moguće ima svog kandidata i svakako bi mogao reći njegovo ime ako ga to bude pitao netko od kardinala, no ne vjerujem da bi on mogao uredovati da bude baš netko izabran za njegova nasljednika", kaže Rebić dodajući kako će biti lobiranja, no na kraju svaki od kardinala bira po vlastitoj savjesti.
Povodom izbora novog Pape oglasio se i dubrovački biskup Mate Uzinić koji kaže da je manje poznato da novi Papa ne mora biti pripadnik Kardinalskog zbora.
Biskup Uzinić: Papa ne mora biti kardinal
"Može biti bilo koji muškarac kršćanin, bitno je da ga izaberu kardinali, a onda bi on bio zarađen za rimskog biskupa i kao takav, postao bi Papa. Papa je rimski biskup, a ako je već biskup, onda samim izborom postaje Papa, ako ne, onda bi se prije toga trebao zarediti. Ali mogu izabrati bilo koga, međutim, vrlo su male mogućnosti da izaberu nekoga izvan svojeg kruga i odavno ne postoji takva praksa, nego se uglavnom izabire iz kruga kardinala", rekao je Uzinić o ovoj temi kazavši kako se među potencijalnim kandidatima nalaze i kardinali Bozanić i Puljić.
Legende o Hrvatima koji su bili na čelu Katoličke Crkve
Iako to zapravo nikada nije i dokazano, Hrvati su moguće imali Papu. Riječ je o Papi Sikstu V. rođenom 13. prosinca 1521, a koji je postao Papa 27. kolovoza 1585. godine i na tom mjestu bio do svoje smrti 1590. godine. Priča o hrvatskom porijeklu pape Siksta V kaže da je njegov otac s hrvatskog Jadrana, točnije iz Krušćice u Boki Kotorskoj otišao u Italiju, tamo se oženio Talijankom i dobio sina Felicea Perettija, koji je kasnije postao papa. Kao papa dao je izgraditi samo jednu crkvu, a to je hrvatska crkva sv. Jeronima na obali Tibra, a u blizini Vatikana. No, hrvatsko podrijetlo nije nikada i službeno potvrđeno.
Tu je i legenda o svetom Kaju, koji je bio Papa 283. godine do 296. godine kada je ubijen mučeničkom smrću. Navodno je bio u srodstvu s rimskim carem Dioklecijanom koji si je napravio palaču u Splitu. I za Papu Ivana VI se kaže da je bio "porijeklom Dalmatinac" a koji je bio na čelu Katoličke crkve od 640 do 642 godine.