Neizvjesnost nakon izlaska iz riznice: Nepoznata sredstva kojima će HZZO raspolagati dogodine

Foto: Hina

V. d. ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec izjavila je danas da se još ne zna s kolikim će sredstvima raspolagati zdravstvo nakon što 1. siječnja HZZO izađe iz državne riznice.

HZZO će najvjerojatnije imati račun otvoren u Hrvatskoj narodnoj banci, no sredstva namijenjena zdravstvu neće se više moći preusmjeravati za druge potrebe bez pristanka Zavoda, istaknula je Prenđa Trupec na okruglom stolu o perspektivama hrvatskog bolničkog sustava, koji je organizirala Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL).

Goluža podržao izlazak HZZO-a iz riznice

Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža pružio je potporu izlasku HZZO-a iz riznice, ali i upozorio kako nije važno izaći pod bilo koju cijenu, već na kolika će se sredstva moći računati.

Tema stručnog skupa bila je zdravstvena reforma i nacrt novog Nacionalnog plana razvoja bolničkog sustava (masterplana), koji će se uskoro naći u saborskoj proceduri.

Ratko Matijević, posebni savjetnik ministra zdravlja za plan i analizu, rekao je da se u novom planu inzistira na kvaliteti i dostupnosti zdravstvene usluge te racionalizaciji sustava, no bolnice se neće zatvarati niti će im se nametati funkcionalna integracija. Rezultati reforme trebali bi biti vidljivi već tijekom iduće godine.

Matijević: Nema gubitka radnih mjesta i nema zatvaranja bolnica

"Nitko neće izgubiti posao i nijedna bolnica se ne zatvara, ali se može dogoditi da će jedna bolnica pružati akutne usluge, a druga dugotrajno liječenje. Bolnički krevet neće više značiti ništa ako u njemu nije izvršena usluga. Cilj nam je povećati dostupnost zdravstvene zaštite, stopu liječenja u dnevnoj bolnici i mobilnost osoblja", rekao je Matijević.

U odnosu na prethodni masterplan bivšeg ministra Rajka Ostojića, u novom planu fokus više nije na broju kreveta, već na izvršenim uslugama i epidemiološkoj situaciji pojedinih područja. Novina je ukidanje limita bolnica i plaćanje na temelju izvršenih usluga, a na skupu je istaknuta potreba uspostave realnih cijena usluga, te upozoreno da će sa sadašnjim cijenama održivost sustava doći u pitanje.

Nakon javne rasprave, koja završava 26. listopada, o masterplanu će raspravljati Hrvatski sabor.

Najavljena je i izrada novog dokumenta - Nacionalnog registra zdravstvenih ustanova, koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvenih usluga, a taj dokument neće biti pod ingerencijom Sabora, nego Ministarstva zdravlja.

Goluža: Liječnici nedovoljno informirani i motivirani

Goluža je podržao najavljenu reformu, ali i upozorio da liječnici na terenu nisu dovoljno informirani i motivirani.

"Reforma se ne može provoditi iz kabineta, infrastruktura nije pripremljena, a podrška zdravstvenih djelatnika još je upitna. No, drago nam je da su zapuhali neki novi vjetrovi i da je nova zdravstvena administracija ostvarila dvosmjernu komunikaciju s ljudima iz prakse", rekao je Goluža.

Tijekom rasprave postavljeno je pitanje šireg nacionalnog konsenzusa oko provedbe zdravstvene reforme, a Matijević je rekao da zasad tog konsenzusa nema, no javna rasprava još traje pa je i ta mogućnost još otvorena.