Foto: Željko Hajdinjak (Cropix)
NOVIM Zakonom o obrtu više neće biti moguće ovrhe nad stambenim i poslovnim prostorom za obavljanje obrta. Ključne novine saborskim zastupnicima predstavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Da zakon ima rupa, upozorila je oporba.
"Imamo 83 tisuće obrtnika i još 105 tisuća zaposlenih u obrtu", istaknuo je ministar Maras. Na pojedine izmjene utjecala je kriza, pa su zbog malog duga obrtnici ostajali bez kuća. To više neće biti moguće.
"Radi se o tome da je zakonom izuzeta ovrha na nekretnini nužnoj za stanovanje i radionici ili poslovnom prostoru u kojem obrtnik obavlja svoju djelatnost, a koja mu je osnovni izvor prihoda. U načelu, ova formulacija pokriva skoro 99 posto obrtnika u Hrvatskoj", pojasnio je Maras. Na zakonske kontradiktornosti upozorio je HDZ-ov Ivan Šuker. "Krajnje vrijeme je za definiranje što je imovina za obavljanje obrtničke djelatnosti, otvarate niz mogućnosti za malverzacije", poručuje Šuker.
"Da obrtnik odgovara za svoje obveze kompletnom imovinom. I onda poslije toga kažete, ovrha se ne može izvršiti na prostoru za stanovanje. E to je ono što se ovim zakonom treba razlučiti. Treba se razlučiti što je imovina obrta, što je ono što služi za obavljanje obrta, a što je nešto u čemu čovjek živi. Ovdje ste rekli jednu veliku neistinu, hrvatska država nikome nije izvršila ovrhu nad kućom da bi naplatila porez", rekao je Šuker. Maras je u odgovoru podsjetio na slučaj iz Zadra gdje je obitelj ostala bez kuće zbog neuplate doprinosa.
Bitna novina je i da obrtnici koji zatvore ili ostanu bez obrta imaju pravo na naknadu za nezaposlene, baš poput svih ostalih koji ostanu bez posla. Oporba je potegnula pitanje članstva i članarine HOK-u. HDZ-ov Goran Marić i laburist Branko Vukšić pitali su Marasa - čemu nametanje?
"Zašto bi Vlada i Ministartsvo brinuli o našplati članarine za neko interesno udruženje?, pita Marić, a Vukšić zaključuje: “To je isto kao da nekog tjerate da plati cestarinu za autocestu, a ne koristi je".
"Dvije izmjene bile su 2007. Pretpostavljam da znate koja je Vlada imala većinu, pa ste mogli to i promijeniti", Marasova je poruka HDZ-u. Polemika se vodila i na Odboru za zaštitu okoliša i prirode o prijedlogu Zakona o zaštiti okoliša koji je branio resorni ministar Mihael Zmajlović. Čak 14 amandmana pripremila je SDP-ova Mirela Holy, ključni se odnose na instituciju koja bi upravljala nacionalnim parkovima.
"Ako nemate financijski instrument s kojim ćete realizirati tu politiku, vi možete imati najbolji mogući zakon, ali nećete imati priliku realizirati ono što ste naumili. SDP je tijekom opozicijskog razdoblja predstavljao svoju reformu ovog područja i uvijek smo govorili o nacionalnoj i parkovnoj agenciji, kao temeljnom instrumentnu kojim će se reformirati sadašnji sustav upravljanja zaštićenim područjima", rekla je Holy.
Predsjednik Odbora, HDZ-ov Branko Bačić predložio je još jednu javnu raspravu no da ona nije potrebna zaključio je Zmajlović. Odbor nije donio stajalište o zakonu i nije ga uputio u daljnju saborsku proceduru. 5 zastupnika je bilo za, 4 protiv i 1 suzdržan, a zakon je za prozalak trebao dobiti većinu, tj.6 glasova. Suzdržana je bila bivša ministrica Holy.