Osam milijuna eura vrijedni hrvatski prijevodi pravne stečevine EU toliko loši da su neiskoristivi za BiH

Foto: Guliver image/Getty images

PRIJEVODI pravne stečevine EU koje je 2010. godine Jadranka Kosor, tadašnja predsjednica Vlade Hrvatske, uručila Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH u to vrijeme, su neprimjenjivi, potvrđeno je za Nezavisne novine iz Direkcije za europske integracije BiH (DEI BIH). Uručujući prijevode liderima balkanskih zemalja, Kosor je u to vrijeme kazala da su tih 100.000 stranica prijevoda, u koje je Hrvatska uložila osam milijuna eura, zalog suradnje i želja Hrvatske da doprinese napretku zemalja u regiji. Ipak, po svemu sudeći, zbog neiskoristivosti hrvatskih prijevoda, zemlje iz okruženja ipak će same morati napraviti prijevode.

Banjalučki list piše kako je pitanje pouzdanosti hrvatskih prijevoda postalo aktualno nakon što je u Hrvatskoj otkriveno kako je dio pravne stečevine EU, koji se odnosi na europski uhidbeni nalog, pogrešno preveden na hrvatski jezik. Iz DEI BiH su o prijevodima koje je Hrvatska ustupila BiH kao pomoć da ne moraju potrošiti nekoliko milijuna eura za vlastite prijevode, kazali kako u njima, osim što nedostaju prijevodi primarnog zakonodavstva, već samo dijelovi sekundarnog, ima dosta "jezične nepreciznosti". DEI je, kako su naveli, nakon detaljnije analize, utvrdila kako se među hrvatskim prijevodima nalazi 9.221 naslov pravnih akata EU od 14.812 naslova, koje je Hrvatska morala prevesti do pristupanja EU.

Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica DEI BiH, kazala je za Nezavisne novine kako je Direkcija nasumičnom metodom provjerila nekoliko tekstova u ustupljenim prijevodima: "Utvrđeno je kako se radi o neujednačenoj kvaliteti prijevoda, iz čega proizlazi kako je određeni broj prijevoda prešao više faza redakture, dok za jedan broj nije napravljena ni jezična redaktura. U pojedinim dijelovima koji su analizirani nedostaju dijelovi teksta".

Rekla je i kako je DEI BiH, nakon što je i Savjet ministara BiH u srpnju 2010. razmatrao ovu informaciju, zaključila kako prijevodi mogu isključivo služiti kao pomoć predlagačima pravnih propisa.
"S obzirom na to da ustupljeni prijevod nije direktno primjenjiv, odnosno da služi samo kao instrument, nije moguće novčano kvantificirati njegov doprinos u postupku izrade domaćeg pravnog akta, koji nakon nominiranja prolazi jezičnu, stručnu i pravnu redakturu", navela je Kavaz-Siručić.