Foto: Arhiva
PRED Sudom Bosne i Hercegovine u četvrtak je počelo suđenje ravnatelju Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Goranu Zupcu po optužnici koja ga tereti za nesavjestan rad u službi vezano uz događaje u veljači kada su protuvladini prosvjedi u Sarajevu završili podmetanjem požara u zgradi Predsjedništva BiH.
Pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka BiH
Prema navodima iz optužnice, materijalna šteta koja je tada prouzročena na zgradi Predsjedništva BiH premašuje iznos od 200 tisuća eura.
U optužnici je ovaj napad kvalificiran kao pokušaj nasilnog rušenja ustavnog poretka BiH.
Nasilnike je rastjerala interventna policija MUP-a Federacije BiH koja je angažirana nakon što je Zubac odbio zahtjev za pomoć SIPA-e što ga je, prije napada na zgradu Predsjedništva BiH, uputio tadašnji ravnatelj Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela Himzo Selimović.
"Ignorirao sve pozive za pomoć"
"Zubac je svjesno ignorirao sve pozive za pomoć koji su mu upućeni i podređenima zabranio da mu prosljeđuju buduće pozive vezane za ovaj događaj, a zapovjedniku postrojbe za potporu SIPA-e naložio je da postrojbu stavi u pripravnost za slučaj da se nasilni prosvjedi prošire prema zgradi veleposlanstva SAD", kazao je na otvaranju suđenja tužitelj Miroslav Marković. Podsjećajući na kronologiju zbivanja od 7. veljače i na navode iz optužnice tužitelj Marković je najavio kako će izvesti 28 svjedoka i vještaka koji će potvrditi utemeljenost optužbi.
Zupčev odvjetnik Dragiša Jokić ustvrdio je kako tužiteljstvo nema dokaza da je njegov branjenik počinio neko kazneno djelo dodajući kako bi tijekom suđenja trebalo pokazati što se zapravo zbivalo u Sarajevu 7. veljače. Sugerirao je kako za sve to ne može biti odgovoran samo njegov branjenik te kako bi se u ulozi optuženika mogli naći i neki od onih koje se planira dovesti kao svjedoke optužbe.
Formirana je nova vlada samo u Tuzlanskoj županiji
U prosvjedima koji su izbili u veljači u Sarajevu je, uz sjedište Predsjedništva BiH, zapaljena i zgrada u kojoj je smještena županijska vlada.
Do masovnih izgreda tada je došlo i u Tuzli, Zenici, Bihaću i Mostaru gdje su također zapaljena ili oštećena sjedišta županijskih vlasti i političkih stranaka.
Pod pritiskom prosvjednika ostavke su podnijele vlade Sarajevske, Zeničko-dobojske, Tuzlanske i Unsko-sanske županije, no nakon toga formirana je nova vlada samo u Tuzlanskoj županiji, dok su drugdje vlade nastavile djelovati u tehničkom mandatu.