Podemos slavi nakon lokalnih izbora: I Španjolska u ljevici traži spas od štednje

Foto: FAH

"ŠPANJOLSKA je ušla u novu političku eru", zaključak je BBC-a nakon jučerašnjih lokalnih izbora, zahvaljujući kojima će vlast u najvećim gradovima, Barceloni i Madridu, krojiti kandidati koji su na izbore izašli uz podršku ljevičarskog Podemosa.

Ovi izbori, jednoglasno zaključuju europski mediji, označavaju kraj političkog dvostranačja u Španjolskoj, gdje su se od smrti diktatora Francisca Franca na vlasti smjenjivali njihovi ekvivalenti HDZ-a i SDP-a: desničarska Narodna stranka, pod vodstvom aktualnog premijera Marijana Rajoyja, i Španjolska socijalistička radnička partija.

Dvije vodeće stranke i na jučerašnjim su izborima kombinirano osvojile 52 posto ukupnih glasova, ali radi se o najgorem rezultatu Narodne stranke i socijalista u novijoj Španjolskoj povijesti. Pritom treba istaknuti da Podemos, druga najveća španjolska stranka po broju članova i trenutno najpopularnija stranka u Španjolskoj s podrškom 28 posto birača, na izbore zapravo nije ni izašla.

"Vratili smo vlast narodu"

Podemos je na ovim izborima, naime, odlučio podržati kandidate koje su izrodili lokalni progresivni pokreti pa je nova gradonačelnica Barcelone tako postala 41-godišnja Ada Colau, aktivistica Platforme za osobe pogođene hipotekama (La Pah), koja je spriječila više od tisuću deložacija. Pobjedu na izborima ostvarila je iako ju je stranka španjolskog premijera zbog aktivističkog djelovanja proglasila teroristkinjom.

U Madridu je Podemos podržao pokret Ahora Madrid ("Madrid sada"), predvođen 71-godišnjom umirovljenom sutkinjom ustavnog suda Manuelom Carmenom, koji je izbore tijesno izgubio od Narodne stranke, ali i dalje može formirati vlast ako sklopi koaliciju s trećeplasiranim socijalistima, što će se vjerojatno i dogoditi.

"Ovo će ući u povijest. U ovoj titanskoj borbi Davida i Golijata pobijedili smo zato što smo napravili nevjerojatne stvari s gotovo nepostojećim resursima i vratili smo moć narodu", kazala je u pobjedničkom govoru Ada Colau, čelnica pokreta Barcelona En Comu ("Barcelona zajedno") koji postoji tek nekoliko mjeseci.

Protiv siromaštva, za dostojanstveniji život

U razgovoru za AFP, Colau je kazala da želi Barcelonu pretvoriti u nositelja demokratskih promjena ne samo u Španjolskoj, već u čitavoj južnoj Europi. Prvi će joj potezi, obećava Colau, biti zaštita siromašnih obitelji od deložacija i podizanje standarda stanovnika drugog najvećeg španjolskog grada.

Colau je obećala da će prazne nekretnine pretvoriti u socijalne stanove, zakonom propisati da minimalna mjesečna plaća u Barceloni mora iznositi 600 eura, te sniziti cijene plina, vode i struje. Iako nema političkog iskustva, Colau smatra da joj je nedostatak veza s najvećim strankama i političkim establishmentom prednost, a ne mana; obećala je da će njena vlast ukinuti privilegije političkoj kasti, a počet će od snižavanja gradonačelničke plaće, koja je do sada iznosila 2200 eura mjesečno, i rezanja izdataka za službena vozila, s obzirom da se Colau nema namjeru odreći navike svakodnevnog korištenja javnog prijevoza, a isto će tražiti i od svojih suradnika.

Vrlo sličnog profila je i 71-godišnja Carmena, koja je sa svojim pokretom Ahora Madrid uspjela prekinuti dominaciju Narodne stranke, koja je glavnim gradom Španjolske neprekinuto vladala od 1991. godine. "Većinu je osvojio glas za promjenu", kaže Carmena nakon izbornog rezultata kojeg je malo tko mogao očekivati. Kao ustavna sutkinja se Carmena istaknula kao žestoka borkinja protiv korupcije, a ranije se kao odvjetnica borila za ljudska prava političkih zatvorenika Francova režima. Na izborima se kandidirala tek nakon višemjesečnog nagovaranja od strane Pabla Iglesiasa, prvog čovjeka Podemosa. U intervjuima koje je španjolskim medijima davala uoči izbora, Carmena se vrlo jasno definirala kao ljevičarka, te obećala da će se, ako dođe na vlast, voditi "principima čovječnosti", odnosno da će se boriti protiv siromaštva, deložacija, nejednakosti i pokušati omogućiti sretniji život žiteljima Madrida.

Podemos u studenom preuzima vlast?

Ovakav izborni rezultat ljevičarskih pokreta odraz je teške gospodarske krize koja Španjolsku, baš kao i Hrvatsku, potresa već šest godina. Četvrtina građanki i građana Španjolske je bez posla, a neimaštinom su najgore pogođeni mladi kojima je dosta mjera štednje kakve pod pritiskom Europske unije prakticira španjolska vlast. Upravo u tome leži ključ popularnosti Podemosa, partnerskog pokreta grčke Sirize, koji bi na parlamentarnim izborima u studenom lako mogao preuzeti vlast u Španjolskoj.

"Narodna stranka i socijalisti ostvarili su najgore rezultate u svojoj povijesti. Ovo proljeće promjene je nezaustavljivo. Prihvaćamo na sebe izazov da pobijedimo na izborima i oduzmemo vlast Narodnoj stranci. Voljeli bismo da je pad starih stranaka bio brži. Ali okolnosti nas tjeraju da nastavimo raditi na tome", kazao je nakon jučerašnjih izbornih rezultata lider Podemosa Pablo Iglesias.