Pokretanje posrnulog gospodarstva: Povjerenstvo ubrzava proceduru za strateške projekte

Foto: Hina

VLADAJUĆI su korak bliže investicijskom ciklusu koji bi, obećavaju od početka mandata, trebao pokrenuti posrnulo gospodarstvo. Nakon što je Sabor prije nekoliko mjeseci donio Zakon o strateškim investicijskim projektima, danas je konstituirano i Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.

Projekti koji budu proglašeni strateškima znatno će brže dobivati dozvole i sve ostale potrebne dokumente, a u Vladi očekuju da bi procedura za pokretanje strateškog investicijskog projekta mogla biti kraća za nekoliko mjeseci, pa i do godine dana. Pa ipak, za pripremu velikih projekata trebat će barem tri godine i neće se ostvariti u mandatu ove Vlade.

"Ova Vlada je prošle godine ugovorila četiri ugovora za pripremu projekta gdje je rok pripreme dokumentacije tri godine. Nažalost, ispod toga tako velike i vrijedne projekte koji se mjere milijardama eura nije moguće brže napraviti.", opravdavao se šef Povjerenstva, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, polažući još jednom nade u realizaciju javnih projekata Plomina C, Termoelektrane Osijek, hidroelektrana Senj- Kosinj i Dubrovnik 2 , obnovu pruga na desetom i petom b koridoru.

Strateški bi projekti mogli postati i oni javno-privatni poput Trga pravde u Zagrebu, bolnice u Varaždinu i KBC-a u Rijeci, a u Vladi vjeruju da će biti interesa i za turističke projekte Kupari i Brijuni Rivijere. No, kada su u pitanju privatni investitori, Grčićev zamjenik u Povjerenstvu, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, o imenima ne želi:

"Na taj način bi stavili u poziciju da očekujemo od privatnog investitora koji ulaže svoj privatni kapital, da mi očekujemo od njega da će koristiti neke svoje metode završetka dokumentacije. Pustimo njih da izaberu. Nezgodno je njih stavljati u poziciju očekujemo od vas, to ne želimo", objasnio je Vrdoljak.

Da bi projekt bio proglašen strateškim trebat će zadovoljiti 12 zakonskih uvjeta i biti vrijedan barem 150 milijuna kuna, a ako ga sufinancira Europska unija dovoljno je da vrijedi 75 milijuna kuna odnosno 20 milijuna ako je riječ o investiciji na područjima od posebne državne skrbi i otocima.

Povjerenstvo koje će procjenjivati jesu li prijavljeni projekti strateški i odgovaraju li zadanim uvjetima sastajat će se jednom mjesečno, dok će o svim odabranim projektima brigu voditi operativna skupina koja će pomagati investitorima da što prije pribavi potrebne dozvole, možda još u mandatu ove Vlade.