Ilustracija: AFP
PRAVOSLAVNI vjernici slave Badnji dan. Obilježava se paljenjem badnjaka te okupljanjem obitelji za posnim večernjim stolom.
Na Badnji dan muškarci već od rana odlaze u šumu kako bi našli badnjak, mlado hrastovo drvo koje pale u svojim domovima.
Ono je ujedno i simbol drveta koje su, po usmenoj predaji, pastiri donijeli Mariji i Josipu da nalože vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus, objašnjava vinkovački paroh, protojerej stavrofor Predrag Azap.
"Unosi se slama u svaki dom, pjeva se jedna posebna pohvalna pjesma koja pozdravlja dolazak gospoda i spas našeg Isusa Hrista. Zatim se odlazi za stol da se blaguje. Domaćin kuće čita molitvu Oče naš. Večera je posna kao i u katoličkom svijetu. Dakle, Badnjak je posni dan", pojašnjava Azap.
Novčić za blagostanje i bogatstvo tijekom cijele godine
Svi ti običaji imaju smisao zajedništva, a obitelji okupljene oko gorućeg badnjaka, vjeruje se, zrače i griju ljubavlju, iskrenošću i slogom, te obasipaju radošću, zdravljem i obiljem.
Zajedničkim bdjenjem oko badnjaka čekaju ponoć ili jutrenje.
"U našim crkvama i svetim hramovima se služi ili ponoćno bogosluženje ili jutarnje. Onda naši vjernici odlaze u crkvu na molitvu, da bi se po povratku iz crkve mirbožili. Dakle, ove riječi 'Mir Božji, Hristos se rodi' koje svakom žele dobra, zdravlja i spasenja u narednoj godini", istaknuo je Azap.
Mirboži se do Mladoga Božića, 14.siječnja, odnosno do Pravoslavne Nove Godine. Na Badnjak se peče i pečenica, pripremaju se i posebni kolači, a jedan od njih je i česnica. Ova se pogača iznosi na blagdanski stol, a simbolizira sreću, zdravlje i blagostanje.
Naime, u nju se stavlja novčić, a vjerovanje kaže da će onoga tko pronađe novčić pratiti blagostanje i bogatstvo tijekom cijele godine.