Pročitajte kako se zaštititi: Zavod za javno zdravstvo upozorava na mišju groznicu

S OBZIROM na dolazak toplijeg vremena, početak poljoprivrednih radova, uređivanja okućnica te intenzivniji boravak izletnika u prirodi, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije apelira na stanovnike na prevenciju od mišje groznice.

"Od početka 2012. godine na području Zagrebačke županije zabilježena su samo dva slučaja mišje groznice, pri čemu je važno naglasiti da su obje osobe zaražene na Sljemenu. Iako na području Zagrebačke županije nema epidemije mišje groznice, želimo upozoriti stanovništvo na važnost prevencije te ih educirati kako se zaštiti od ove bolesti. Upravo radi toga izradili smo edukativni letak koji ćemo distribuirati po domovima zdravlja, školama, vrtićima u gradovima i općinama u Zagrebačkoj županiji", izjavio je Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije.

Kako se zaštititi?

Kako bi se zaštitili od bolesti mišje groznice iz Zavoda savjetuju kako bi građani za vrijeme svog boravka u prirodi trebali čuvati hranu i piće od glodavaca, ne bi trebali ostavljati ostatke hrane na otvorenome te ne bi trebali sjedati i lijegati izravno na tlo.

Također, građanima se savjetuje da ne piju vodu iz neuređenih i neodržavanih izvorišta, te da paze na higijenu ruku osobito prilikom konzumacije jela i pića, manipuliranja namirnicama ili pušenja cigareta. Kad su u pitanju stambeni i gospodarski objekti mole se građani da spriječe ulaz glodavcima u navedene objekte, da uginule glodavce ne diraju golim rukama, da prilikom čišćenja prostora u kojima su uočili glodavce ili njihove tragove koriste zaštitne maske i zaštitne rukavice, a nakon obavljenog posla dobro operu ruke toplom vodom i sapunom. Preporuča se i da očišćene površine i deratizirane prostore dezinficiraju nekim od sredstava za dezinfekciju.

Nerijetko oboljeli završavaju u bolnici

Inače, "mišja groznica" ili stručno hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom akutna je virusna bolest koja se manifestira vrućicom, pojavom krvarenja i oštećenjem rada bubrega. Nerijetko zahtjeva i bolničko liječenje. Bolest je kod nas stalno prisutna različitom učestalošću od godine do godine, a češće obolijevanje ljudi nastaje obično u godinama velike brojnosti malih glodavaca (tzv. 'mišje godine') koji su izvor zaraze.

Virus prirodno kruži i održava se među malim šumskim glodavcima (riđa i livadna voluharica, te žutogrli, šumski i poljski miš) koji izlučuju virus u okolinu, najviše mokraćom i izmetom pri čemu se čovjek može zaraziti udisanjem prašine onečišćene zaraženim izlučevinama ili unosom uzročnika u usta (putem onečišćenih ruku, hrane ili pića). Pod najvećim su rizikom izletnici, poljodjelci, lovci, osobe koje profesionalno ili iz drugih razloga borave u šumskim predjelima te vojnici. Inače, bolest ne prenosi među ljudima.