Raskol u Europskoj uniji: Bogate zemlje žele skresati novac za "fondove siromašnih"

POČELA je ozbiljna svađa između dva bloka u Europskoj uniji, a tema je naravno novac. Siromašnije države istočne Europe optužile su bogate zemlje da žele uzeti sav novac iz dugogodišnjeg proračuna, jer žele skresati troškove za politike koje se ne odnose na njih.

Prijedlog za proračun novog sedmogodišnjeg proračuna mora biti gotov do kraja godina. Na jučerašnjim razgovorima su se prvi puta otvorile najkontroverznije teme o tome koliko će se i kako potrošiti novac iz EU proračuna. Do sada su "kohezijski fondovi" i poticaji poljoprivredi "pojeli" gotovo tri četvrtine novca iz proračuna.

Poljska predvodi "siromašne"

Siromašnije države su već u defenzivi jer će se sredstva za kohezijsku politiku, koja znači ujednačavanje standarda između članica, smanjiti za 18 milijardi između 2014. i 2020. godine. Istok Europe je bijesan zato što Njemačka, Nizozemska i Finska žele tim politikama oduzeti još dodatnih 100 milijardi eura u proračunu koji je predložila Europska komisija, a iznosi 1025 milijardi eura. Poljska je na čelu "siromašnih", piše EUobserver.

"U prijedlogu EK kohezijska politika je već 'zamrznuta' na razinu iz 2013. godine", kazao je poljski ministar za Europu. Njih podupire još 12 država koje su potpisale priopćenje "Prijatelji kohezije". Strahuju da će se novac, prema najnovijim prijedlozima, prebaciti iz siromašnih prema bogatijim regijama. "Kohezijska politika ne smije biti žrtva nikakvih rezova", smatraju u Mađarskoj, a Slovenija je kazala da ta politika, kojom se financira rast u najsiromašnijim regijama, mora ostati "snažna".

Nizozemska, Finska i Njemačka za uštede na siromašnima

S druge strane stoje države koje najviše uplaćuju u europski proračun. "Velike uštede se moraju pronaći u financiranju kohezijske politike zato što je to tako veliki proračun", rekao je nizozemski ministar Ben Knapen. "Trenutno je sve to malo preskupo", rekao je finski ministar za Europu Alexander Stubb govoreći o kohezijskim fondovima. "Moramo jasno reći da ima previše želja za dodatne troškove", rekao je njemački ministar Michael Link koji je poslao priopćenje s naslovom "Prijatelji pametnijeg trošenja".

U raspravi se vidjelo i da su države članice snažno na suprotnim stranama oko planova da se veći dio proračuna uvjetuje sa makroekonomskim pokazateljima, uključujući i strukturalne, ribarske i fondove za ruralni razvoj. Tako se opet "kažnjavaju" siromašnije države koje više ovise o fondovima EU. "Obožavam taj prijedlog", kazao je Finac Stubb o temi da se isplate iz fondova uvjetuju držanjem deficita državnih proračuna u granicama koje je postavila EU.

"Pronađite način da prvo sami sebe kaznite"

Neke države tvrde da bi bilo pošteno da se takvi uvjeti primijene na sve troškove, no iz Europska komisije tvrde da je to nemoguće proširiti na izravna plaćanja poljoprivrednicima, za istraživanja ili vanjsku politiku. "Volio bih vidjeti uvjetovanje makroekonomskim pokazateljima koje bi se odnosilo i na Finsku te Nizozemsku pa tada možemo razgovarati. Pronađite dobar način da prvo sami sebe kaznite i tada možemo razgovarati o pravednom putu za razgovor o uvjetovanju", kazao je Poljak Dowgielewicz.

Diplomati ističu kako su obje teme izrazito političke. Povrh svega je još i činjenica da je Europskoj uniji ostalo još 200 milijardi eura koje se obvezala isplatiti iz sadašnjeg proračuna. To ministre financija posvećene mjerama štednje čini još nervoznijima te su još više skloni guranju ideje o smanjenju budućeg proračuna.

Danska, koja moderira razgovore, si je za cilj postavila da prijedlog proračuna bude na stolu EU summita u lipnju, nakon što se u svibnju rasprave manje kontroverzna pitanja kao što je skupljanje europskog poreza. Rasprava bi trebala završiti tijekom ciparskog predsjedanja EU krajem godine.