Foto: Arhiva
> Cjeloviti nacrt prijedloga Zakona o strateškim investicijama
Na stranici Change.org pokrenuta je "Peticija protiv rasprodaje imovine, prostora i prirodnih resursa RH". Do sada ju je potpisalo oko 3500 ljudi. Autori peticije strahuju da se priprema "konačna rasprodaja Hrvatske". Vjeruju da vlast javnosti maže oči manje bitnim stvarima poput zdravstvenog odgoja kako bi u miru mogli donijeti kontroverzni zakon o investicijama.
Vrdoljak: Neće biti rasprodaje javnog dobra, želimo olakšati papirnati dio
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva koji je na toj poziciji naslijedio Radimira Čačića, javnost uvjerava da nema razloga za strah. Za HTV-ov Dnevnik Vrdoljak je u nedjelju kazao da se javna dobra neće rasprodavati. Zakon o strateškim investicijama se, kako kaže ministar gospodarstva, donosi isključivo kako bi se "olakšala realizacija papirnatog dijela", odnosno kako bi birokracija prestala gušiti privatne investicije.
Prijedlog Zakona o strateškim investicijama Ministarstvo gospodarstva otvorilo je 15. siječnja ove godine, a javna rasprava otvorena je samo do 24. siječnja. Nakon toga Vlada će uputiti prijedlog Zakona u Saborsku proceduru. Vrdoljak očekuje da će Zakon u Saboru biti izglasan već u veljači.
Mogu rasprodati javna dobra, ali i oduzeti privatno zemljište!
Najsporniji dio Zakona zasigurno je njegov 18. članak. Radi se o članku koji državi omogućuje prepuštanje javnog dobra u ruke privatnog vlasništva ukoliko se utvrdi da je to ključno za realizaciju strateškog investicijskog projekta.
"Nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku", stoji u 18. članku nacrta prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima.
Zakon također propisuje da se Vlada RH o ukidanju statusa javnog dobra mora konzultirati s nadležnim ministarstvom ili pravnom osobom ovlaštenom za upravljanje javnim dobrom (primjerice u slučaju nacionalnih parkova). Prije nego se javno dobro prepusti u ruke privatnim vlasnicima, Ministarstvo gospodarstva mora dati mišljenje o svrsishodnosti takvog poteza, a DORH mora dati mišljenje o pravnoj valjanosti takvog ugovora.
Sličan je i postupak za davanje u koncesiju pomorskog dobra ili nepokretnog kulturnog dobra. Vlada ugovor o koncesiji potpisuje nakon savjetovanja s Ministarstvom gospodarstva, dok će za administrativne poslove u takvim slučajevima biti zaduženo Ministarstvo mora, odnosno Ministarstvo kulture.
Također, Zakon državi omogućuje i oduzimanje privatnog vlasništva, ukoliko nečije privatno zemljište stoji na putu realizaciji strateškog investicijskog projekta. Vrdoljak tvrdi da će postupak izvlaštenja biti isti kao i kad su se gradile autoceste. "Sve će se raditi na zakonit način, u potpunosti javno i transparentno", uvjerava javnost ministar gospodarstva.
Što su "strateški investicijski projekti"?
Sporni se zakon, kako stoji u njegovom prvom članku, donosi "u svrhu učinkovitog i što bržeg pokretanja gospodarskog razvitka svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranja i razvijanja preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanja bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranja boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak".
Gospodarski oporavak Vlada planira potaknuti poticanjem tzv. "strateških investicijskih projekata". Radi se o projektima u gospodarstvu, energetici, turizmu, prometu, elektroničkim komunikacijama, zaštiti okoliša, komunalnom gospodarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu, ribarstvu, zdravstvu, kulturi i drugom javnom sektoru.
Koji su projekti strateški, a koji ne, odlučivat će povjerenstvo koje će imenovati Vlada RH. Listu prijedloga strateških projekata pripremat će i voditi Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s ostalim ministarstvima u čijoj se nadležnosti svaki pojedini projekt nalazi.
Da bi se projekt smatrao strateškim, ukupno ulaganje mora iznositi najmanje 150 milijuna kuna ili se moraju zadovoljiti neki drugi uvjeti. Projekt će se smatrati strateškim i ako se njime stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja ljudi, ako doprinosi razvoju turizma i gospodarstva, ako doprinosi proizvodnji i izvozu, ako se realizira u manje razvijenim dijelovima RH, ako se grade bitni infrastrukturni objekti, ako se povezuju prometno izolirani dijelovi RH, ako se doprinosi povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora, ako se doprinosi tehnološkom razvoju ili razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja, te ako se projektom ispunjava obaveza preuzeta međunarodnim ugovorom ili obaveza zajedničke politike s Europskom unijom.
S obzirom da je namjera ovog zakona ubrzavanje birokratske procedure, sva će se mišljenja vezano za strateške investicijske projekte morati donositi u roku od deset dana. Ukoliko nadležna tijela (poput recimo Ministarstva zaštite okoliša, koje će se sigurno morati očitovati o brojnim projektima) ne donese mišljenje u zadanom roku, smatrat će se da nemaju ništa protiv realizacije zadanih projekata.