Foto: Arhiva
SAVEZ za obranu suvereniteta nad zemljom, hranom i prirodnim resursima Srbije, osnovan je jučer u Beogradu, sa ciljem da sprječava da prirodna bogatstva i obradivo zemljište prelaze u ruke srpskih i stranih tajkuna i velikih korporacija i da se uništava prehrambena industrija.
Jedna od osnivačica Saveza, Aleksandra Knez Danilović, rekla je da u Srbiji kroz gubitak obradive zemlje i propadanje agro kombinata dolazi do širenja siromaštva, jer ljudi ostaju bez posla.
S druge strane, velika industrijska poljoprivreda uništava zemlju i vodu kemikalijama, što će se, kako je ocijenila, loše odraziti na zdravlje i život budućih generacija, a strane korporacije zanima samo profit.
56.000 radnika ostalo bez posla u agrokombinatima
Nezavisna analitičarka, Maja Gavrilović, navela je da je "otimanje zemlje u Srbiji krenulo s privatizacijom, tako je 500.000 hektara zemlje u Vojvodini prešlo u ruke stranaca i tajkuna, koji sada imaju u posjedu 60 posto državnog i zadružnog zemljišta".
"Strane korporacije upravljaju našim oranicama, a 100.000 hektara u svom posjedu drže samo četvorica ljudi", kazala je ona, dodajući da su uništena i 253 agro-industrijska kombinata, iz kojih je otpušteno 56.000 radnika.
U Srbiji se stvara ekološka i prehrambena nesigurnost, o čemu govori i činjenica da se 10.000 djece hrani u pučkim kuhinjama.
"Stranci ne bi trebali baviti proizvodnjom hrane u našoj zemlji, već im treba ponuditi ulaganja u sustave za navodnjavanje“, smatra Gavrilović.
Ona je predočila da je to svjetski problem, jer je 227 milijuna hektara zemlje prodano ili dato u zakup krupnom kapitalu, tako je 2011. godine tri posto velikih firmi raspolagalo sa 50 posto zemljišta u svijetu.
"Nestalo" 300.000 hektara zadružne zemlje
Predsjednik Zadružnog saveza Srbije, Nikola Mihailović, naveo je da je nestalo oko 300.000 hektara zadružne imovine, dodajući da je problem što se ta imovina i dalje vodi kao društvena, iako takav oblik vlasništva nema u zakonu.
Zadruge zbog toga ne mogu dobiti bankovne kredite, kazao je Mihailović, podsjetivši da one mogu zaposliti veliki broj ljudi i navodeći primjer Francuske, gdje je 1,5 milijuna radnika zaposleno kroz zadrugarstvo.
Na jučerašnjem sastanku, kojem su prisustvovali i zastupnici u Skupštini Srbije, rečeno je da probleme otuđenja zemlje i prirodnih bogatstva treba zakonski spriječiti, kao što je to učinila Mađarska.
Predočeno je da stranci, koji upravljaju velikim dijelovima zemlje u Vojvodini, za sada ne mogu postati i zakonski vlasnici, ali će to biti moguće kad sporazum o priključenju EU u potpunosti stupi na snagu, te da bi zato trebalo pravovremeno djelovati.
Sudionici skupa su istaknuli da treba spriječiti usvajanje prijedloga izmjena Zakona o geološkim istraživanjima, koji predviđa da u idućih 10 godina vlada, a ne skupština, donosi nacionalnu strategiju za eksploataciju ruda i mineralnih sirovina. Ocijenjeno je, također, da se sada ne vrši sustavna kontrola nad koncesijama za korištenje prirodnih dobara.