Stanić: Ustavni sud treba Vladi zabraniti daljnje korake u postupku davanja koncesije za autoceste

Foto: Hina

INICIJATIVA "Ne damo naše autoceste" od Ustavnog suda zatražila je donošenje rješenja o određivanju privremene mjere kojom se Vladi i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture zabranjuje poduzimanje daljnjih koraka u postupku davanja koncesije za javne usluge za upravljanje i održavanje hrvatskih autocesta do objave rezultata državnog referenduma.

Iskazan je i strah da se iza svega što Vlada poduzima na planu koncesioniranja autocesta, potencijalno krije korupcija. Sindikalist Mijat Stanić podsjećajući na kriminal za bivše HDZ-ove vlasti, kada su se po abnormalnim troškovima bojali tuneli, iznio je kritike na račun aktualnog ministra Hajdaša Dončića jer je rekao da nije kriminal najveći problem HAC-a. Protive se koncesiji autocesta ali i privatizaciji tvrtki koje upravljaju.

"Mi koji smo u ovoj akciji "Ne damo naše autoceste" smo protiv privatizacije i autocesta, a nema nikakvog razloga ni za privatizaciju HAC-a. Država može dobro upravljati, ali se mora odreći politički podobnih osoba, mora se odreći klijentelizma i treba dati šansu svim građanima RH, inače općenito menadžerima, pa ako treba i stranima, za upravljanje, ali u državnom vlasništvu", rekao je Stanić. Od Ustavnog suda očekuju brzu reakciju.

"Svaki trošak koji nam nije neophodan u ovom trenutku, treba spriječiti"

"Svaki dan odgađanja donošenja odluka RH stvara dodatni trošak i zbog toga očekujem jednu visoku odgovornost od Ustavnog suda jer danas svi moramo razmišljati o tome s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. Svaki trošak koji nam nije neophodan u ovom trenutku, treba spriječiti. Jer, građanima se uskraćuje puno toga, građani se odriču kroz ovo vrijeme u krizi i zbog toga svi moramo biti odgovorni kad su u pitanju društvena sredstva i moramo učiniti sve da spriječimo svaku moguću štetu koja se događa", dodaje Stanić.

U Inicijativi ponavljaju potrebu za restrukturiranjem i refinanciranjem dugova. Inicijativa je predstavila i troškove prikupljanja potpisa. Utrošeno je 624 tisuće kuna, a većina sredstava stigla je od Cestarskog sindikata i Prava na grad, i to od članarina, odnosno dvaju programa spomenute udruge.