Foto: PrtSc
ZAGREB Film Festivali obilježava stotu obljetnicu Prvog svjetskog rata - večeras se u KIC-u otvara izložba "1914: from a Distance" fotografa Hassana Abdelghanija, a priređen je i poseban program s filmovima na tu temu, po izboru povjesničara umjetnosti Daniela Rafaelića.
Jedan od takvih primjera propagande, koji će se prikazati na festivalu, raritetni je austrougarski film "Srcem i djelom za domovinu" pionira austrijskog nijemog filma Luise Fleck i Jakoba Flecka iz 1915. Film je nastao u svrhu ratne propagande Centralnih sila, odnosno pridobivanja neutralnih zemalja za ulazak u Prvi svjetski rat, a ponovno je pronađen 2006. u švedskom filmskom arhivu u Stockholmu.
Film zbog kojeg su se onesvijestili gledatelji
Na programu je i "Zapadni front" Georga Wilhelma Pabsta, surovi, realistični i otrežnjujući prikaz rata koji je bio toliko šokantan da se nekoliko osoba onesvijestilo na premijeri u Berlinu 1930. Napadan je s lijeva i s desna, za desne je zbog malodušnosti bio očit primjer širenja defetizma, dok ga je lijeva kritika napadala zbog odbijanja bavljenja uzrocima rata. Dolaskom nacista na vlast, film je ubrzo i zabranjen.
Klasik Jeana Renoira "Velika iluzija" iz 1937. smatra se jednim od najboljih antiratnih filmova u povijesti i jednim od najvažnijih ostvarenja francuske i svjetske kinematografije između dva rata. Film prati odnos dvojice francuskih avijatičara koji za vrijeme Prvog svjetskog rata završe u njemačkom zarobljeništvu s upraviteljem logora, sofisticiranim aristokratom. Često je tumačen kao Renoirovo upozorenje da suprotno tadašnjem uvjerenju Prvi svjetski rat nije bio "rat koji će završiti sve ratove" i da je novi sukob pred vratima.
Između države i voljene djevojke
Mađarski film "Tamo na Dnjestru" Akosa Rathonyija imao je 1940. veliki uspjeh u kinima. Prema originalnoj najavi iz tog vremena film je epopeja oficirske časti i dužnosti naspram državi, te s druge strane neizmjerno voljene djevojke.
Jugoslavenska kinematografija dvaput je na filmu zabilježila povod Prvog svjetskog rata - atentat na Franju Ferdinanda, prvo ga je u "Sarajevskom atentatu" uprizorio Fadil Hadžić, zatim ga je pripremao na ovim prostorima Orson Welles, a na kraju ga je snimio Veljko Bulajić, čiji će se "Atentat u Sarajevu" (1975.) prikazati na Festivalu.
"Marš na Drinu" Žike Mitrovića iz 1964. ušao je u legendu jer je smatran prvim jugoslavenskim filmom u kojemu se psuje, jedan je od najpoznatijih jugoslavenskih ratnih akcijskih spektakala, prihvaćen i od publike i od kritike, a nastao je u povodu pedesete obljetnice Cerske bitke.
Prikazat će se i jugoslavensko-talijanska koprodukcija "Ljudi protiv" Francesca Rosija iz 1970., film o jasnoj podjeli na ljude koji započinju ratove i one mobilizirane da besmisleno ginu u njima. U njemu se prikazuje bojište na Soči, kao jedno od najkrvavijih tadašnjih bojišta.
Izložba koja tek kreće na put po Svijetu
Izložba u KIC-u donosi radove Hassana Abdelghanija, fotografa s pulskom adresom koji se bavi fenomenom smrti i memorijskog utrnuća pojedinačnih sudbina utisnutih u portretne keramičke ovale nadgrobnih spomenika. Abdelghani je nagrađen prvom nagradom na rovinjskim Photodaysima 2012., a odlukom Ministarstva kulture, izložba "1914: from a Distance" naredne će četiri godine putovat svijetom i predstavljati Hrvatsku u programima obilježavanja stote godišnjice Prvog svjetskog rata.
Hassan Abdelghani, umjetnički fotograf i voditelj fotografske galerije "Makina" u Puli. Rođen je u Osijeku 1965., a odrastao u Kairu. U Kopenhagenu završava školu fotografije, gdje 1998. osniva privatnu fotografsku školu Global Fotoskole. Potpisuje niz umjetničkih projekata, bio je kustos na više od 30 izložbi i imao samostalne i skupne fotografske izložbe u Danskoj, Italiji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Sloveniji, Tajlandu, Njemačkoj i BiH.