Foto:
I na stranicama Zavoda stoji kako strani državljani ne mogu biti darivatelji krvi:
"Transfuzijska služba svake zemlje prati epidemiološko stanje u zemlji, prati uvjete života darivatelja i prema tim pokazateljima određuje kako i kojim testovima ispitivati krv darivatelja na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti.
Zbog toga svaka zemlja može biti sigurna samo u krv i krvne pripravke dobivene od darivatelja krvi u toj zemlji.
Pravilnikom o krvi i krvnim sastojcima od 16. prosinca 1998. (NN 14/99) u čl. 9, u stavku 2 je propisano da darivatelj krvi mora biti državljanin Republike Hrvatske."
Razgovarali smo jutros s ravnateljicom Zavoda prim.dr.sc. Irenom Jukić, dr.med., spec.transfuziolog. Ona kaže kako je u pozadini svega lokalna epidemiološka slika naroda ili zemalja, koja je zapravo najbitnija jer u različitim zemljama nemamo jednake niti uzročnike niti prijenosnike bolesti.
Zatim, objašnjava nam Nakić, kad govorimo o darivanju sve zemlje članice moraju poduzeti sve da same zadovolje potrebe svojih bolesnih sugrađana. I treći razlog je taj što u slučaju da se otkrije neka prijenosna bolest kod osobe koja je primila krv, vrlo brzo se mora doći do krvi darivatelja.
"Nije samo u Hrvatskoj tako, tako je i u nekim drugim zemljama, primjerice Sloveniji. A recimo niti nakon 11. rujna u SAD-u Europljani nisu mogli biti darivatelji", kaže Nakić i ponavlja "prvi i osnovni razlog što samo hrvatski državljani mogu darivati krv je zemljopisna epidemiološka slika".
No, dodaje uskoro slijedi izmjena Pravilnika prema kojemu će krv moći darivati i osobe koja na području Republike Hrvatske žive najmanje godinu dana i to mogu dokumentirati. "Prijedlog izmjena je napravljen, očekujemo da će izmjene stupiti na snagu u trećem tromjesečju ove godine", kaže za Index Irena Nakić.