Foto: FAH
STRATEGIJA zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i i istrošenog nuklearnog goriva predstavlja iskorak u sustavnom rješavanju tog pitanja u skladu s najboljom svjetskom praksom, rekao je danas u Hrvatskom saboru zamjenik ministra zdravstva Marijan Cesarik.
Problematika je to kojoj se nije sustavno pristupilo posljednjih 60 godina, kazao je Cesarik predstavljajući Strategiju pred malobrojnim zastupnicima.
Uspostava nacionalnog centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada
Glavnim odrednicama Strategije označio je izgradnju i nadopunu regulatornog okvira, institucionalnih i ljudskih kapaciteta, jasnu podjelu odgovornosti, uspostavu nacionalnog centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uključivanje javnosti u aktivnosti koje proizilaze iz strategije.
Strategija zagovara jednu lokaciju na kojoj bi se uspostavio centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, te primjenu postupnog pristupa u razvoju tog centra.
Obveza je država Europske unije da do kolovoza iduće godine predstave nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i kako će zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda.
Prvi korak
Tijekom pretpristupnih pregovora s Europskom unijom 2009. Vlada je izradila Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada i tada je poslužila za zatvaranje poglavlja energetike. No smjernice, ciljevi i zaključci nisu provedeni. Nova koja se predlaže predstavlja prvi korak u uspostavljanju nacionalnog programa.
Hrvatska među ostalim ima obvezu zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koje se trenutno skladišti u Nuklearnoj elektrani Krško.
Slovenci bi skladištili otpad 30 kilometara od Zagreba
Sabor je raspravljao o Prijedlogu strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Hrvatska ima obvezu zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koje se trenutno skladišti u Nuklearnoj elektrani Krško, no još uvijek nema određenu lokaciju. Na to je upozorila i šefica ORAH-a Mirela Holy. "Naša je odluka kao odgovorne države da odlučimo na koji ćemo način zbrinjavati otpad", kaže Holy.
"Smatram da bi bila pogrešna odluka da se taj otpad prepusti u potpunosti Sloveniji jer će se velik novac prepustiti Sloveniji, a nećemo ništa postići u sigurnosnom smislu jer su Slovenci donijeli odluku da će se taj novac skladištiti samo 30 km od Zagreba", rekla je Holy.
Prije 15 godina zagovarala se Trgovska gora, dio Zrinske gore, kao jedna od mogućih lokacija, no zastupnici se slažu da je riječ o trusnom području. Sad se pak kao potencijalna "skladišta" spominju napuštene vojne baze. I dok je HDSSB-ov Boro Grubišić iznio sumnju da se nuklearka planira graditi pored Erduta, nezavisni Damir Kajin poručuje: samo prste dalje od Istre.
"Sad ste me potpuno uvjerili da potajno pripremate nukelarnu elektranu u Erdutu, da se izradi umjesto vodne stepenice nova nuklearna elektrana i to baš u Slavoniji", rekao je Grubišić.
"Da ne bi netko pomislio to skladištiti u napuštenim rudnicima u Istri. Ponavljam, ća iz Istre s tim radioaktivnim otpadom", rekao je Kajin.