Foto: FAH
PRIJATELJSTVO Crne Gore i Kosova starije je od dviju država i može biti primjer u regiji, suglasili su se danas u Podgorici potpredsjednik vlade i šef diplomacije Kosova Hashim Thaci i njegov domaćin Igor Lukšić na razgovorima o povratku raseljenih, razgraničenju, gospodarskoj suradnji i euroatlantskom putu.
Poručio je da Kosovo potpuno priznaje crnogorsku manjinu i da se nada da će uskoro crnogorska i hrvatska zajednica ući u Ustav.
Crnogorski ministar vanjskih poslova naglasio je da je bitno što prije riješiti granicu i potpisati ugovor o tome 2015.
"Velika je sreća što države nemaju otvorenih pitanja osim posvećenosti za unapređenje odnosa", a u postupku "demarkacije granica proces je riješen preko 90 posto i vjerujem do početka proljeća bit će riješen potpuno", rekao je Lukšić.
Crna Gora ubrzo će svoje diplomatsko predstavništvo u Prištini podići na razinu veleposlanstva.
Gospodarska suradnja bila je važna tema razgovora.
"Kosovo je već počelo raditi na putu Plav-Dečane, a vjerujem i da će Crna Gora isto početi uskoro. Posvećeni smo realizaciji Jadransko-jonskog projekta koji je važan za cijelu regiju", istaknuo je Thaci.
Prosvjedi za vrijeme razgovora protekli relativno mirno
U vrijeme razgovora dvojice dužnosnika, ispred Vile "Gorica" oko 350 iseljenika s Kosova, članova prosrpskih nevladinih udruga i političkih stranaka prosvjedovalo je zbog dolaska "zapovjednika OVK" (Oslobodilačke vojske Kosova) kojemu je, drže oni, mjesto na optuženičkoj klupi Međunarodnog kaznenog suda u den Haagu, smatraju oni.
Prosvjed je prošao bez većih incidenata.
Komentirajući prosvjed protiv njegova dolaska u Podgoricu i konkretne optužbe za ratne zločine, Thaci je rekao da je "Crna Gora demokratska zemlja i da svako ima pravo izraziti svoje stajalište".
Na pitanje novinara kosovske televizije osjeća li se sigurno u Crnoj Gori i boji li se atentata Thaçi je odgovorio kako je uvjeren da će "sastanak biti primjer dobre suradnje i dobrosusjedskih odnosa".
Thaci se u Podgorici sastaje s najvišim crnogorskim dužnosnicima, s predsjednikom Filipom Vujanovićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem.