"Tko je tu lud? Čačić gura projekte iz kojih ćemo struju dobiti za 5 godina, a tvrdi da je sustav pred raspadom"

POTPREDSJEDNIK Vlade Radimir Čačić jučer je dramatično izjavio da je "energetski sustav na granici pucanja", jer "Hrvatska kasni sa izgradnjom novih elektrana", dok nastavlja svoju kampanju "guranja" projekata Plomin 3 na ugljen i hidroelektrane Ombla koje mnogi stručnjaci i ekološke udruge nazivaju sumnjivima po pitanju zaštite okoliša, ali i ekonomske isplativosti.

Na Čačićevu izjavu da je energetski sustav pred raspadom i da nam trebaju nove elektrane žustro je odgovorio predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić. "Tko je tu budala? Čačić zagovara projekt koji bi, da sutra dobije sve potrebne dozvole, počeo proizvoditi prvu struju 2017. godine", kaže Piršić i dodaje kako potpredsjednik Vlade zagovara projekat koji će tek za pet godina početi davati struju, a u isto vrijeme tvrdi da je sustav pred raspadom, što je paradoks. 

> Imamo studiju: Zbog Čačićevog "ide Plomin" na ugljen godinama ćemo plaćati skuplju struju i trovati ljude

"Istovremeno će u jednom satu danas na Hrvatsku pasti dovoljno energije za cijelu godinu, a tu govorimo o Suncu. Možemo krenuti sa 'solarizacijom' Hrvatske s fotovoltaicima, koje je  Čačićevo ministarstvo 'zatuklo' zadnjim pravilnikom o tarifama koji je donesen prije par tjedana", kazao je za Index Piršić te dodao da već ovaj mjesec možemo ubrzano povećati broj instalirane "snage u fotonaponskim sustavima". "Pri tome imamo dva fenomenalna dodatna učinka. Prvi je da struju proizvodimo na mjestu potrošnje", objašnjava Piršić i dodaje da ako ćelije stavimo na kuće ili na krovove hotela tada ćemo struju trošiti na istom mjestu i iz cijelog procesa izbacujemo trafostanice.

"Drugi bitan dodatni efekt je da imamo najveću proizvodnju u trenucima najveće potrošnje, usred dana kada građani upale klima uređaje", kazao nam je Piršić. Upozorava i na paradoksalnu činjenicu da preko 60 posto jadranskih hotela danas vodu grije na naftu. "Mi nismo u stanju izmisliti i pronaći toplu vodu koja se nalazi na našim krovovima, samo trebamo staviti kolektore koje čak i proizvodi hrvatsko gospodarstvo, na primjer Tehnomont iz Pule", rekao je Piršić.

"Ombla bi bila samo 1,7 posto hrvatske proizvodnje struje"

Piršić objašnjava zašto nas od "raspada energetskog sustava" neće spasiti niti drugi "Čačićev" projekt - hidroelektrana Ombla. "HE Ombla je 1,3 posto hrvatske potrošnje i 1,7 posto hrvatske proizvodnje", kaže Piršić iz čega se jasno može iščitati da ona ne može spasiti hrvatski energetski sustav. Iznosi i podatak da je na posljednju hidrocentralu HEP potrošio više novca i vremena nego je bilo planirano, a i to je bila nadzemna hidrocentrala. "Ombla je podzemna hidrocentrala s daleko više komplikacija koje će se stvoriti pa je realno pitati može li HEP to napraviti u tom roku i s tim novcima", kazao je Piršić te demantira Čačićeve izjave, kojima brani te projekte i odbacuje Sunce i vjetar, da su "solari izuzetno skupi".

"S novcem kojim se može izgraditi Ombla se mogu napraviti dvostruko više 'solara' na Srđu", ističe Piršić i dodaje tamo nema rizika za ekosustav, jer se ćelije mogu malo podignuti "pa ispod njih mogu proći i ovce i šparoge". "Teza koju Čačić stalno govori o velikim centraliziranim projektima, koji će biti nosioci hrvatske elektroprivrede, je pogrešna te bi se trebali fokusirati na pomoć malim i srednjim gospodarstvenicima. Država sa dobrim tarifnim pravilnikom treba omogućiti da hrvatske tvrtke ulažu u 'fotonapone' na svome krovu, time poboljšaju i energetsku situaciju i svoju financijsku situaciju, oni forsiraju projekat Plomin koji tek za pet godina donosi prvu struju i Omblu koja daje malo struje i eksperimentalan je projekt", piše Piršić.

"Hrvatska bi ove godine mogla imati energiju od Sunca i vjetra, a ulaganje bi se isplatilo za par godina"

Eko Kvarnera je danas na svojim internetskim stranicama objavio tablice (možete ih vidjeti u fotogaleriji) koje su izrađene sa programom koji koriste u Danskoj, a predstavljaju izračun što bi se dogodilo da se naša Vlada okrene od fosilnih goriva prema energiju iz vjetra i Sunca. "One pokazuju da bi već ove godine mogli imati energiju od Sunca i vjetra, a ulaganja bi se isplatila za par godina", objašnjava Piršić.

Dodaje da, kao u slučaju Plomina, ne bi morali čekati pet godina za prvu struju, a u kombinaciji sa reverzibilnim elektranama to bi mogao biti i "jako dobar biznis". Reverzibilne hidrocentrale služe kako bi "nadopunile" sustav. "Po danu u Hrvatskoj imamo dovoljno sunca, po noći imamo dovoljno vjetra, a sa hidrocentralama možemo pokrivati jutro i večer koji su u takvom sustavu kritični", kaže Piršić.

Podsjeća i da je ove godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Goran Krajačić obranio doktorat s tezom da Hrvatska do 2050. godine može potpuno prijeći na obnovljive izvore, a s tim procesom treba početi već danas. No, potpredsjednik Vlade Čačić je krenuo u drugom smjeru te "gura" skupi Plomin i Omblu.

"Vjetroelektrana se gradi četiri mjeseca, 'solar' može bit gotov za jedan dan, dok za termoelektranu treba četiri godine"

Na stranicama Eko Kvarnera objašnjavaju da te tablice predstavljaju "rezultate jednostavnog izračuna troška proizvodne cijene električne energije u EUR/MWh, brojevi s decimalnim zarezom. iz termoelektrane na ugljen, te ekvivalentnih vjetroelektrana ili fotonaponskih panela te reverzibilne hidroelektrane od 600 MW, koja služi samo kao rezerva".

"Ekvivalenti postrojenja su uzeti u obzir po proizvedenoj energiji,  pa tako termoelektrana ima faktor opterećenja 75 posto, vjetroelektrane 28 posto, a fotonaponski paneli 14 posto. Iz toga proizlazi da su za 600 MW ugljena ekvivalenti instaliranih 1636 MW vjetroelektrana, 3200 MW solarnih elektrana, te hidroelektrana 600 MW, jer kao sto je rečeno HE treba osigurati rezervu snage istu poput elektrane na ugljen.

Često programi za energetsko planiranje neke investicije za obnovljive preračunavaju na isti način kao fosilna goriva. Takav pristup nije točan, jer vjetroelektrana  može biti izgrađena za 4 mjeseca, solar-fotonaponski panel može biti instaliran za jedan dan, dok termoelektrana na ugljen treba minimalno 4 godine dok se ne izgradi. Dakle vjetar počinje vraćati investiciju u pola godine, solar odmah, dok fosilnim elektranama treba 4 godine dok ne počnu donositi nešto."

"S ugljenom se kupuje mačak u vreći'"

U tablicama je vidljiva analiza osjetljivosti prema investicijskom trošku.

Plavo označava investicijski trošak reverzibilne hidroelektrane, a zeleno solarne energije, energije vjetra ili crveno termoelektrane na ugljen, pri čemu kod ugljena kolone predstavljaju različite cijene CO2 emisija. To znači da sve ovisi o cijeni opreme za solare i vjetar, te mogućnosti gradnje jeftinih reverzibilnih elektrana, odnosno o cijeni emisija CO2.

Prednost obnovljivih je u tome što će cijena nakon gradnje odmah biti poznata, jer nema troška goriva i emisija CO2, dok se s ugljenom kupuje mačak u vreći. Naime, iako je cijena ugljena jako niska i fiksna, zbog direktne veze s cijenama emisija (ako samo emisije pređu 25 EUR/t može se vidjeti kada su vjetar i solari konkurentniji) Plomin je potencijalno veliko kockanje državnim novcem. 

Izrađena analiza je čisto ekonomska analiza za investitore, a ne za lokalnu zajednicu,  jer bi zbog radnih mjesta i manjeg utjecaja na okoliš obnovljivi vjerojatno imali prednost", objašnjavaju iz Eko Kvarnera.