Foto: Hina
KADA komuniciraju s novinarima, SDP-ovci se pokušavaju pretvarati da se ništa posebno ne događa. Sukob između Zorana Milanovića i Slavka Linića opisuju kao "manje važnu temu" i "pitanje koje treba riješiti unutar stranke", a ne njime zamarati javnost.
Dok se istovremeno tresu od straha. Bitka između Linića i Milanovića postala je, kao što se od samog početka moglo pretpostaviti, bitka za budućnost SDP-a. Hoće li vladajuća stranka uopće preživjeti ovaj okršaj? Ili će se raspasti na frakcije koje više nikad neće moći surađivati u zajedničkom interesu? Sve opcije su otvorene.
51 glas odlučuje o budućnosti SDP-a
"Dan D" za SDP je sutra, u subotu 7. lipnja. Glavni odbor SDP-a, prema službenom dnevnom redu, trebao bi raspravljati o porazu na europskim izborima. Ali trebala je to biti i tema sjednice SDP-ovog Predsjedništva u srijedu, pa o europskim izborima nije izgovorena ni riječ. Nakon što je Milanović na Predsjedništvu poručio da Linić mora letjeti, i dobio potporu svih članova osim Zlatka Komadine, Miranda Mrsića, Davora Bernardića i Rajka Ostojića, sve ostale teme pale su u drugi plan.
Tako će biti i na Glavnom odboru, jedinom SDP-ovom tijelu koje Linića može izbaciti iz stranke. Predsjedništvo to nije moglo napraviti na svoju ruku jer Glavni odbor je vrhovno tijelo stranke, a Linić je i sam njegov član. Za ovu priču važno je znati da Glavni odbor ima 103 člana, ali trenutno su dva mjesta nepopunjena. Sudbina Linića i Milanovića bit će odlučena običnom većinom - potreban je 51 glas.
Onaj koji oko sebe uspije okupiti 51 pristašu, ostaje politički faktor u SDP-u. Onome drugome je, pak, politička karijera (barem u SDP-u) završena. Vjerojatniji ishod jeste da će Milanović uspjeti u svom naumu, odnosno da će Linić izletjeti iz SDP-a. No, već sama činjenica da je Milanović imao potrebu zaprijetiti članstvu izvanrednim izborima ukoliko ne stanu iza njega pokazuje da je premijer itekako u strahu od Linićevog utjecaja.
Ako se i riješi Linića, Milanoviću ostaje bitka s Komadinom
Na predsjedništvu su uz Linića stala tek četiri člana, ali ta četiri člana predstavljaju značajan postotak glasova na Glavnom odboru: gotovo čitav zagrebački i riječki SDP. No, i dalje je upitno jesu li se svi Milanovićevi protivnici spremni otvoreno izjasniti protiv šefa stranke. Zbog toga će metodologija glasanja o Linićevom izbacivanju biti jako bitna. Milanović će pokušati spriječiti tajno glasanje, koje njegovim oponentima ide u korist. Bez obzira što Vojko Obersnel, jedan od lidera "riječkog klana", tvrdi da SDP-ovci "i dalje imaju snage i hrabrosti jedan drugome pogledati u oči i reći što misle".
Ukoliko se većina članova Glavnog odbora prikloni Milanoviću i podrži izbacivanje Linića, za šefa SDP-a će to značiti da se situacija barem privremeno smirila. Ne mora se onda zabrinjavati ni oko nezadovoljnog Komadine, koji je najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a. Komadina, naime, nije želio reći hoće li se za šefa stranke kandidirati na redovnim unutarstranačkim izborima 2016. godine ili će tražiti prijevremene izbore. Odnosno najavio je da će se to znati nakon subote.
Utoliko je Komadinin potez nemoguće promatrati kao hrabri otpor prema autoritetu šefa stranke, već kukavičku kalkulaciju. Ako Glavni odbor odbije izbaciti Linića, Komadina može od njih odmah tražiti i da izglasaju nepovjerenje Milanoviću, te ga tako svrgnu s pozicije šefa SDP-a. Ukoliko Linić izleti iz SDP-a, Komadina može mirno čekati parlamentarne izbore, koje će SDP iduće godine vrlo vjerojatno izgubiti, pa šest mjeseci kasnije bez problema zasjesti na čelo stranke.
Vrlo sličnom se logikom vjerojatno vodi i Milanović. Da bi uopće imao šanse za politički opstanak u SDP-u, Milanović se najprije mora riješiti Linića. Kada i ako mu to pođe za rukom, imat će godinu i kusur dana da ojača SDP-ov rejting do početka kampanje za parlamentarne izbore. Ako ostane na vlasti, opstat će i u SDP-u. U slučaju poraza, može slobodno u političku mirovinu.