Screenshot: Google maps/Streetview
UOČI sutrašnje skupštine dioničara Jadroplova, bivši direktor i mali dioničar Zvonko Toula poslao je pismo ministru prometa Siniši Hajdaš Dončiću i Milanu Dejanoviću u CERP-u. Toula ih je upozorio da je bilanca Jadroplova lažirana, i to napuhanom vrijednošću flote za nekih 75 milijuna dolara.
Jadroplov se ove godine suočio s nemalim problemima. Plaće više mjeseci nisu isplaćivane, a onda je dio dugova podmiren prodajom broda Don Frane Bulić po cijeni starog željeza.
"Kao i svake godine, može se očekivati da će Glavna skupština Jadroplova usvojiti financijsko izvješće za 2014. godinu te izvješća Uprave i Nadzornog odbora. Tako će hrvatska država, kao većinski vlasnik, preko svog Centra za restrukturiranje i prodaju, prihvatiti ovaj put potpuno neistinitu bilancu tvrtke. Temeljni kapital tvrtke pred bankrotom, koji iznosi 33,5 milijuna kuna, Uprava i Nadzorni odbor iskazali su u visini od 527 milijuna kuna. Lažiranje bilance Uprava je obavila tako što je vrijednost flote prikazala kao imovinu vrijednu 143,5 milijuna dolara, premda na tržištu vrijedi 65,5 milijuna dolara. Tako je Uprava zlouporabila mogućnost da na temelju svoje procjene buduće zarade brodova samostalno utvrdi i iskaže vrijednost baziranu na realnoj zaradi. Uprava Jadroplova svoju je procjenu bazirala na dvostrukoj višoj razini najamnina brodova od realne", upozorava Toula.
Manipulacije i dezinformiranje: Dionica na burzi vrijedi 50 kuna, a po iskazanom kapitalu 323 kune?!
Pojasnio je kako je od 1999. do 2011. godine vrijednost flote iskazivana po njihovoj tržišnoj vrijednosti temeljem procjene vodećih londonskih brokera. Na taj način je, smatra Toula, onemogućena bilo kakva manipulacija s vrijednošću brodova, koji predstavljaju preko 90 posto imovine brodarske tvrtke.
"Aktualna Uprava promijenila je tu računovodstvenu politiku i otvorila mogućnost velikih manipulacija i dezinformiranja vlasnika o vrijednosti brodova, odnosno, imovine i temeljnog kapitala tvrtke. Siguran znak takve manipulacije predstavlja razlika u cijeni dionice na burzi i njene knjigovodstvene vrijednosti koja se dobije kada se iznos temeljenog kapitala iskazanog u financijskim izvješćima podijeli s brojem izdanih dionica. Iskazani temeljni kapital Jadroplova u izvješću za 2014. godinu iznosi 523 milijuna kuna, što podijeljeno sa 1.636,734 dionice daje vrijednost od 323 kune po dionici. Međutim, na Zagrebačkoj burzi cijena dionice Jadroplova u posljednjih šest mjeseci ne prelazi iznos od 40 do 50 kuna po dionici. Kapitalizacija, odnosno, tržišna vrijednost temeljnog kapitala iznosi 73 milijuna kuna, dok Uprava i Nadzorni odbor iskazuju vrijednost od 528 milijuna kuna. Dakle, očito je riječ o neistinitom financijskom izvješću, a ne kratkoročnoj nestabilnosti. To jako dobro znaju mali dioničari. Do sada su izgubili 400 milijuna kuna. Birokrati države koja je u Jadroplovu izgubila 1,1 milijardu kuna, zaduženi da upravljaju Jadroplovom, to očito ne znaju ili se prave da ne znaju", kaže Toula.
Smanjenje temeljnog kapitala
Prokomentirao je i najavljeno smanjenje temeljnog kapitala.
"Kako bi se skrenula pozornost vlasnika, u prvom redu države, jer male dioničare ne može se varati, sa neistinitog financijskog izvješća, Uprava pobijajući istinitost vlastitog financijskog izvješća, predlaže smanjenje temeljnog kapitala za iznos akumuliranog gubitka od 258 milijuna kuna. Ako je istinito financijsko izvješće, tada je temeljni kapital već umanjen a 258 milijuna kuna akumuliranih gubitaka, što znači da je prijedlog ili logički besmisao ili priznanje neistinitosti bilance. Istinito iskazani temeljni kapital ne može se dva puta mijenjati po istom osnovu. Da bi ga se moglo umanjiti potrebno je iskazati istinitu vrijednost brodova, a to znači, da po odbitku dugovanja, od temeljnog kapitala ne bi ostalo ništa", ističe Toula.
Vrijednost flote uvećana za 75 milijuna dolara?!
Iz svega izvlači zaključak da je situacija u Jadroplovu katastrofalna i da brojke prikazane u izvješću Uprave jednostavno ne pružaju pravu sliku i priliku brodara kojeg se Vlada Zorana Milanovića u dva navrata bezuspješno pokušala riješiti. Za 140 milijuna kuna, vrijednost dvije Kerumove jahte, nitko nije htio kupiti 72 posto udjela države u Jadroplovu.
"Sve je jasno, financijska izvješća Jadroplova krajnje su neistinita. Vrijednost brodova uvećana je za 75 milijuna dolara ili 480 milijuna kuna. Neistinito je iskazan iznos temeljnog kapitala za tih 480 milijuna kuna, ali i za iznos od 12,5 milijuna kuna od prijevare Croatia osiguranja, što znači da temeljni kapital iznosi samo 35 milijuna kuna, a ne 528 milijuna kuna, kako to prikazuje Uprava. Stvarni akumulirani gubitak od 2007 godine iznosi 1,46 milijardi kuna, a ne 258 milijuna kuna", sračunao je Toula.
"Neka država odgovori gdje je nestalo milijardu i pol kuna i 100 milijuna dolara"
Podsjeća da je 2007. godine temeljni kapital bio iskazan u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Radilo se, tvrdi, o realnoj vrijednosti, a ne apstraktnoj knjigovodstvenoj kategoriji. Tvrtka je raspolagala s gotovinom od 100 milijuna dolara, pa bi, drži Toula, CERP ili Ministarstvo trebali odgovoriti gdje je i kako nestala ta vrijednost. Zbog toga bi, smatra, trebali i odbiti izvješće za 2014. godinu i provjeriti istinitost prikazanih brojki.
U sedam posljednjih godina Jadroplov je tako od brodara vrijednog milijardu i pol doveden do bankrota sa akumuliranih gubitkom od 1,46 milijardi kuna, zaključuje Toula.
"To je rezultat potpuno promašenih investicija u pet od osam brodova. Brodovi Trogir, Sveti Dujam, Peristil, Solin i Bene, plaćeni su 192 milijuna dolara. Dio gluposti je pokrila Vlada sa 18 milijuna dolara. Uprava ih danas prikazuje kao imovinu vrijednu 128 milijuna dolara, no vrijede tek 54 milijuna. Cijene i vrijednost brodova pali su, ali su dugovi i vlastiti izgubljeni kapital ostali. Zbog toga je Jadroplov pred bankrotom, sa izgubljenih milijardu i pol kuna te dvije ugovorene novogradnje od 300 milijuna kuna, što tvrtka pred bankrotom ni teoretski ne može financirati. Odgovornost snose Ministarstvo pomorstva, bivši Fond za privatizaciju, odnosno, današnji CERP i politika koja je postavljala Uprave i Nadzorni odbor. Ako prihvate financijsko izvješće za 2014. godinu, to znači da svjesno prikrivaju istinu i odgovornost za gubitak milijardu i pol kuna", drži Toula.
Uskoro bankrot Jadroplova?
Prognoza mu nije blistava.
"Bez obzira hoće li država reagirati, istina će izaći na vidjelo u narednih nekoliko mjeseci u vidu bankrota tvrtke. Naime, sićušni brodar Jadroplov je od 2007. godine napravio tri greške koje u brodarstvu sigurno vode u bankrot. Kupio je pet brodova po najvišim cijenama ili ih je preplatio, brodove je prodavao po najnižim cijenama, kao Don Franu Bulića, godinama je poslovao sa enormno visokim troškovima ili je snižavao dovodeći brodove u jako loše stanje, te konačno, brodovi su kupljeni skupim i nevjerojatno loše strukturiranim kreditima. Takve greške tržište ne oprašta", konstatira Toula.
U 2014. gubitak sa 37 milijuna skočio na 118 milijuna kuna
Nema sumnje da će sutra biti prilično živo na skupštini Jadroplova. Inače, proteklih smo godina pokušavali ući kako bi javnosti prenijeli dio atmosfere, no svaki put ulazak nam je bio onemogućen.
Posljednji kontakt sa Upravom Jadroplova imali smo u svibnju. Direktora Branimira Kovačića pitali smo o trostrukom povećanju gubitka za 2014. godinu. Bio je, naime, prvo iskazan u visini od 37 milijuna kuna, da bi potom narastao na čak 118 milijuna! Direktor Kovačić pojasnio je kratko da je došlo do smanjenja vrijednosti flote zbog višemjesečnog lošeg stanja tržišta i smanjene očekivane dobiti u budućnosti.
U otprilike isto vrijeme pokušali smo koju riječ na ovu temu razmijeniti i sa SDP-ovim predsjednikom Nadzornog odbora Markom Šundovom. Nismo uspjeli. Na samo pitanje o funkciji u Nadzornom odboru Šundovu je prekipjelo. Naknadno se ispričao i objasnio da smo ga uhvatili nespremnog.