SUDEĆI prema najnovijem istraživanju Pew Research Centera, broj američkih birača koje ne privlače ni demokrati ni republikanci dosegao je rekordnu razinu. Njihova anketa je pokazala da su birači koji se identificiraju kao "nezavisni" brojčano pretekli pristaše dviju etabliranih stranaka. Tako je nezavisnih birača danas 38 posto, onih odanih demokratima 32 posto, a zagriženih republikanaca tek 24 posto.
"Američke vrijednosti i temeljna uvjerenja su više polarizirana duž stranačkih linija nego ikad prije u zadnjih 25 godina. Stranačka pripadnost postala je najvažnija odrednica u američkom društvu, s većim jazom pripadajućih vrijednosti nego kod rasnih, spolnih i klasnih podjela. Stranke su u ovom periodu postale ideološki homogenije", nadalje stoji u izvješću.
Istraživanje je pokazalo kako među građanima jača osjećaj da su demokratske i republikanske ideologije postale značajno ekstremnije. Stoga se velik broj Amerikanaca odjednom našao u rascjepu, u sredini, bez pravog predstavnika, umoran od sustavne političke borbe, nespreman da se potpuno preda vrijednostima jedne strane. Potreba za jakim, nezavisnim kandidatom trećeg puta lebdi iznad američkog biračkog tijela još od kampanje Ralpfa Nadera 2000. godine.
Može li treća opcija naći financijere?
Ipak, valja napomenuti da nezavisni kandidati, iako u pravilu nemaju svog kandidata na izborima, u velikoj mjeri utječu na ishod istih. Prema istraživanju Pewa, oni trenutno čine 25 posto registriranog biračkog tijela i lako bi mogli odlučiti utrku između Romneya i Obame.
Međutim, kada bi ti birači našli zajednički jezik, koji se ne sastoji isključivo u odbacivanju vrijednosti demokrata i republikanaca, mogli bi postati reprezentativna politička sila u SAD-u. Mogli bi postati pravi "treći put". Ukoliko se ekstremizacija američke politike nastavi i u narednim godinama, tako nešto bi moglo postati realnost. Naravno, pod uvjetom da osiguraju dobre financijere, bez kojih će teško parirati političkim gigantima iz redova demokrata i republikanaca iza kojih stoje mašine novca.