Foto: The Heritage Foundation/Index
HERITAGE Foundation objavio je rang listu zemalja po ekonomskim slobodama za 2015. godinu. Radi se o godišnjem indeksu kojeg ta zaklada objavljuje u suradnji The Wall Street Journalom koji mjeri stupanj ekonomske slobode u pojedinoj zemlji, a u to spadaju porezno opterećenje, fleksibilnost tržišta rada, državna potrošnja, zaštita vlasničkih prava, sloboda i lakoća obavljanja biznisa, sloboda investiranja, financijska sloboda i stupanj korupcije. Dakle, ugrubo bi se moglo reći da se radi o mjernoj jedinici za slobodno tržište, ono što socijalisti posprdno vole nazivati “neoliberalni kapitalizam”. Što je indeks veći, i što je zemlja više pozicionirana, to je tržište liberalnije i zemlja kapitalističkija, a što je indeks manji, to je određena zemlja socijalističkija.
Jasno, ovo nije neki egzaktan indeks, niti se sloboda tržišta može nekako egzaktno izmjeriti, ali, eto, ipak je prilično indikativno i može poslužiti nekoj okvirnoj analizi.
Samo 80 zemalja ima slobodnije tržište od Hrvatske
Hrvatska je, kao što su i upozoravali domaći socijalisti, ostvarila jedan od najboljih (tj. za socijaliste najgorih) rezultata ikad, od 178 ispitanih zemalja, zauzela je iznimno visoko 81. mjesto! Svega osamdeset zemalja na cijelom svijetu ima ekstremniji oblik neoliberalnog kapitalizma i slobodnije tržište od Hrvatske!
Rang listu predvode tradicionalni stupovi brutalnog izrabljivačkog kapitalizma Hong Kong, Singapur, Novi Zeland i Australija, dok je na 5. mjestu najneoliberalnija europska zemlja Švicarska, svima poznata kao pakao za obespravljenu radničku klasu u Alpama. U top 10 zemalja su još Kanada, Čile, Estonija, Irska i Mauricijus. Poslovnični simbol neoliberalnog kapitalizma, Sjedinjene Američke Države, pale su na 12. mjesto (lani je bilo prvi put da nisu bili među prvih 10).
Na začelju Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela...
Koja slučajnost baš da je Čile najrazvijenija zemlja Latinske Amerike, a Estonija najuspješnija tranzicijska zemlje istočne Europe.
Na samom začelju su zemlje s najneslobodnijim tržištem i najviše državnog intervencionizma, koje bi po socijalističkoj teoriji trebale biti primjeri prosperiteta i blagostanja. Posljednjih deset na listi su sve redom proleterski rajevi: Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela, Zimbabwe, Eritreja, Ekvatorijalna Gvineja, Turkmenistan, Iran, Argentina, te dva Konga.
Koja slučajnost opet da je Argentina ne tako davno bila među par najbogatijih zemalja svijeta, prije prihvaćanja kolektivističkih doktrina.
Što se tiče Europe, od 44 ocijenjene europske države, Hrvatska je zauzela zavidno 35. mjesto. Niže od nas u Europi su ekonomski divovi Azerbajdžan, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Grčka, Rusija, Bjelorusija i Ukrajina.
Više kapitalizma = više slobode = bolji život?
Uglavnom, ono što me zanima jest, gdje socijalisti u Hrvatskoj vide taj liberalni kapitalizam i slobodno tržište? U kojem svijetu oni žive? Pazite, ni države koje su pri samom vrhu ove liste nisu niti blizu laissez-faire, već su mnoge od njih vrlo intervencionističke miješane ekonomije, imaju državnu potrošnju od gotovo polovice BDP-a, visoke poreze, centralno bankarstvo, neke od njih imaju i prilično raširene socijalne programe, državno zdravstvo, propisanu minimalnu plaću i broj radnih sati, itd., a Hrvatska je još prilično daleko iza njih, otprilike negdje na pola puta između umjereno intervencionističke Australije i potpuno komunističke Sjeverne Koreje.
Što me još zanima jest kako to da su ekonomski relativno najliberalnije (najkapitalističkije) države istovremeno i one najrazvijenije? Kako to da je iznos BDP-a po stanovniku, stopa gospodarskog rasta, prosječna neto plaća ili bilo koji drugi pokazatelj kvalitete životnog standarda veći u ekonomski liberalnijim zemljama u odnosu na socijalističke? Kako to da radnici bježe i uvijek su bježali iz socijalističkih zemalja u one liberalne, a ne obratno?
Naravno, to je sve vrlo lako za objasniti i ne zahtjeva stvarno neku posebno veliku pamet i obrazovanje, međutim, problem je u tome što bi zaključci (više kapitalizma = više slobode = bolji život) bili u sukobu s naracijom…
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala