Foto: Hina
BEOGRAD i Priština u ponedjeljak će u Bruxellesu, poslije skoro jednogodišnje pauze, nastaviti dijalog o normalizaciji odnosa kojem je pokrovitelj Eurpska unija.
Također, prvi put će razgovorima posredovati šefica europske diplomacije Federica Mogherini, nakon što je njezina prethodnica Catherine Ashton u travnju 2013. godine uspjela ishoditi potpisivanje tzv. bruxelleskog sporazuma Beograda i Prištine i potaknuti političko približavanje dviju strana.
Kako se očekuje, na dnevnom redu novog kruga pregovora bit će dvije ključne teme preostale iz poslednje serije razgovora u Bruxellesu prošle godine - pravosuđe na sjeveru Kosova, te formiranje zajednice srpskih općina.
Nastavak dijaloga slijedi u ozračju pogoršanih odnosa Beograda i Prištine izazvanih odlukom kosovskog premijera Ise Mustafe da zbog smijeni jednog od trojice Srba u vladi - ministra za povratak Aleksandra Jablanovića, čiju su ostavku prosvjedima tražili pokret Samoodređenje i njegove pristaše zbog Jablanovićevih uvreda mještana Đakovice.
Od Jablanovića je zbog tog incidenta zatražena isprika, koju je on par dana kasnije i uputio Đakovčanima, ali ga je kosovski premijer, pod pritiskom opotrbe i nasilja na ulicama, smijenio. Srpski predstavnici su uzvratili zamrzavanjem sudjelovanja u kosovskoj vladi i drugim institucijama.
Radio-televizija Srbije uoči nastavka dijaloga ocjenjuje kako kosovsko izaslanstvo na čelu s premijerom Isom Mustafom “neće imati široku slobodu odlučivanja ili postizanja kompromisa, jer ih u Prištini čeka ratoborna oporba koja crta linije ispod kojih se ne može”.
“Moć kosovske vlasti je sada toliko oslabljena da neće uspjeti baš ništa uraditi, a da ne razmisli o tome kako će se to odvijati kad se oni vrate na Kosovo”, izjavio je za RTS prištinski analitičar Behljulj Beqaj.
S druge strane, pred Beogradom je da riješi i problem sudjelovanja Srba u kosovskim institucijama.
“Mislim da to više opterećuje i treba brinuti srpsku stranu jer je važno da Beograd ima koaliciju s kojom može surađivati u kosovskim instutucijama. Važno je da dođe do dogovora o vraćanju u kosovske institucije”, ocijenio je direktor Foruma za etničke odnose u Beogradu Nenad Đurđević.
Beograd je ranije najavio da će u Bruxellesu otvoriti i pitanje imovine, poglavito vlasništva nad rudarskim kombinatom “Trepča” koji je Priština zakonom jednostrano htjela proglasiti kosovskim javnim poduzećem i državnim vlasništvom.
Politički analitičar Dušan Janjić očekuje da će u Bruxellesu biti postignut politički dogovor za rješavanje krize na Kosovu i da srpska strana neće ustrajavati u bojkotu institucija.
“Mislim da će se naći druga riješenja za krizu koja je izazvana i političkim neredima u Prištini i smjenom ministra Jablanovića”, rekao je Janjić za RTS.
On je istaknuo da bi bojkot bio samo “pucanj u nogu interesima srpske zajednice” na Kosovu, uz ogromnu političku štetu koja nosi i rizik od nametanja rješenja.
Primjena bruxelleskog sporazuma jedan je od uvjeta koji stoje pred Beogradom u procesu eurointegracija i u znatnoj će mjeri utjecati na otvaranje pregovaračkih poglavlja, budući je Kosovo stavljeno u poglavlje 35 koje će kao “ostala pitanja” pratiti cijeli pregovarački proces Europske unije i Srbije.