Upoznajte Rumunjsku, još jednu noćnu moru EU: "Tvrđava Europa" strepi od milijunske invazije s Karpata

Foto: Guliver Image/Getty Images

NAJNIŽU kastu unutar Europske Unije, kojoj će za četiri dana pripadati i Hrvatska, počeli smo predstavljati portretom Bugarske, a nastavljamo njenom susjedom za koju traju vječni prijepori je li također teritorijalno na Balkanu ili ne.

I dok pitanje zemljopisa ostavljamo stručnjacima, nedvojbeno možemo zaključiti kako Rumunjska svakako dijeli povijesni i aktualni usud balkanskih zemalja i svojih susjeda: Burnu prošlost zbog iznimno važnog strateškog položaja, velike žrtve i razaranja u ratovima, nakon čega je uslijedila jedna od najbrutalnijih komunističkih diktatura, pod Nicolaeuom Ceausescuom.

Velikog vođu zamijenili mali aparatčici, ali narodu je bilo i ostalo jednako grozno

Diktatorovo svrgavanje i egzekuciju 1989., zamijenila je tranzicija, dakako samo ljepša riječ za 90-e, "godine koje su pojeli skakavci", tj. navodno reformirani i preimenovani komunistički nesposobni aparatčici iz drugog ešalona donedavno vladajuće i svemoćne partije, za vrijeme čije vlasti su se neimaština i bijeda iz doba "zavjese", prebacile i cementirale u eru u kojoj "nema" blokovske podjele.

Vrtuljak iz ostalih komunističkih zemalja, zavrtio se i ovdje, jer nakon dva ciklusa umivenih "socijalista", na red su došli i osviješteni domoljubi za novo doba, ali su i oni trajali samo jedne izbore, nakon kojih se na vlast opet vraća "ljevica"...

Međutim, dok je trajalo to igranje demokracije, rumunjski narod grcao je, kao što i danas grca, u posvemašnjoj bijedi, koja je, osim u umivenom, monumentalnom i grandioznom centru Bukurešta, vidljiva na doslovno svakom koraku ove zemlje. Svatko tko je bio u Rumunjskoj, a da je vidio nešto osim aerodroma i hotela, posvjedočit će vam o šoku i nevjerici zbog užasne infrastrukture, siromaštva i kriminala, jer u rumunjskoj provinciji, normalno je da vas na putu presretne i opljačka naoružana banda. Zbog toga se mnogi neupućeni pitaju, kako je to Rumunjska već gotovo 10 godina u NATO-u, a šest u EU?

Rumunjska nikad, pa ni tad, ne bi ušla u EU, da nema položaj i brojno stanovništvo koje ima

Tri su razloga: Veličina zemlje i iznimno važan geo-strateški položaj Rumunjske omogućio je Atlantskom savezu izlazak na Crno more i pred nos Rusiji, a od Varšavskog pakta preuzete su brojne baze, postrojenja i luke.

Nemogućnost i nesposobnost rumunjskih Vlada da pokrene ekonomske reforme i osovi zemlju na noge, kao i poslovična korupcija i okoštala birokracija, nisu puno, osim deklarativno, brinule EU, kada je Rumunjska u travnju 2005. potpisala pristupni sporazum, a u siječnju 2007. i pristupila Uniji. Tamo je upala zbog trećeg razloga - brojnog stanovništva: Rumunjska je naime, s 21 milijunom stanovnika itekako bitno tržište, ne toliko zbog kupovne moći, ali veličine svakako, jer ako je ova zemlja po svemu ne na dnu, nego u ambisu EU, po broju stanovnika je u "prvoj četvrtini", na visokom 7. mjestu.

Istočna Europa je iz pada Zida i Zavjese izašla rascjepkana. Jugoslavija se, na primjer, raspala, ali prije toga imala je približno isti broj stanovnika, kao i ne raspadnuta Rumunjska, pa su joj zbog te komparativne prednosti, u Bruxellesu s oba oka zažmirili na brojne nedopustive mane i nedostatke.
Ako su 2007., u stanju kakvom su bile i u kakvom su sada, u EU primljene Rumunjska i Bugarska, trebala je biti i Sanaderova Hrvatska, priznaju to danas i mnogi visoki europski diplomati.

Dakako, to su bili planovi u sretnim vremenima obilja, kada se Uniju nerezonski i nezasluženo širilo na istok, područje koje se shvaćalo kao rupu za bacanje lošijih namaza od nugata i deterdženata, te bazen za crpljenje jeftine radne snage, a ne danas, u vrijeme recesije i krize, kada Berlin i London s gnušanjem gledaju prema onima čije dugove u milijardama moraju plaćati i odakle im se sprema dolazak hordi nezaposlenih, koji će navodno uništiti, ionako narušen i varljivi socijalni mir.

Od ulaska u EU, Rumunjska je čak bilježila gospodarski rast, ali ju je svjetska kriza iz 2008, skoro dokrajčila, zbog čega je Vlada 2010. uvela radikalne mjere štednje i ograničavanja javne potrošnje, što su zahtijevali MMF, EU i Svjetska banka, kao uvjet za bacanje pojasa za spašavanje, teškog 20 milijardi dolara. Rumunjska je zahvaljujući tome izašla iz recesije, ali uz ogromnu cijenu, ekonomsku, socijalnu i političku.

Rumunji ne mogu stegnuti remen, jer na opasaču nema više rupica, zato i jesu u pola godine srušili tri Vlade

Početkom 2012. stezanje remena na ionako žgoljavom rumunjskom nacionalnom korpusu, dovelo je do velikih i žestokih prosvjeda osiromašenih građana, koji su na ulicama ratovali s policijom, a koliko je zemlja uzdrmana tim događajima, najbolje svjedoči ovaj podatak: Prije godinu dana, Victor Ponta postao je treći premijer u manje od pola godine! Njegov mandat obilježavaju žestoki sukobi s predsjednikom Traianom Basescuom, koji je prvi mandat osvojio 2004.

Rumunjska nije u euro-zoni, a zahvaljujući njemačkom vetu, nalazi se i izvan šengenskog režima, jer EU joj stalno prigovara nedovoljan napredak u reformi pravosudnog sustava i borbi protiv korupcije. U tome se posebno ističe rumunjski parlament, koji opstruira kazneni progon visokih političkih dužnosnika sklonih korupciji, a obični rumunjski građani znaju kako je u stvarnom životu, mito najnormalniji način za riješiti probleme s institucijama i ubrzati procedure.

Sprema se milijunski egzodus

Procjenjuje se da oko milijun Rumunja čeka 2014., kada osam država EU ukida ograničenje "uvoza" radne snage kako bi jednom zauvijek pobjegli iz takve zemlje, a najpoželjnije destinacije su Velika Britanija i Njemačka, iako je zbog lakšeg svladavanja jezične barijere, već dosta Rumunja, koji su Romani, odselilo u Portugal i Italiju.

U spomenutim zemljama Zapadne Europe, nitko ih neće dočekati "raširenih ruku": U Engleskoj već godinu dana traje žestoka debata o tome koliko će im poslova, stanova i mjesta u školama i vrtićima uzeti ovaj emigrantski val, pri čemu se liberalniji dio medija trudi objasniti kako to nije baš tako, a kako bi udobrovoljio javnost, rumunjski ambasador u Velikoj Britaniji čak je izjavio kako će dolazak velikog broja Rumunja, pridonijeti padu stope kriminala u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Tako ne misle u njemačkom Duisburgu, gdje su Rumunji, Bugari i Romi iz obje zemlje već zauzeli nekoliko zgrada, a ljevičarski gradonačelnik grada blizu nizozemske granice, objavio kako su hrpe smeća ispred njihovog skvota "više od moje visine", dok su od dolaska građana Europske Unije, "u tom području prostitucija i pljačke u velikom porastu, a djeca iz rumunjskog naselja organizirano u grupama, džepare po gradu".