Foto: Hina
"Izmjene donose bolju zdravstvenu zaštitu bez povećanja participacije, a u idućih pet godina osigurat će produljenje životnog vijeka za dvije godine", ustvrdio je Varga na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo, koji je tematski raspravljao o reformskim mjerama koje donose izmjene zakona upućene u javnu raspravu.
Nema povećanja participacije
Odbacio je tumačenja da će predložene izmjene povećati participaciju i objasnio kako se predlaže niža participacija za preventivne preglede, a viša za prekomjerno nepotrebno dijagnosticiranje, ali ne viša od sadašnje razine. "Participacijom želimo mijenjati navike pacijenata i usmjeriti ih na preventivne preglede", objasnio je ministar.
Kad je riječ o primjedbama na odredbu koja omogućuje osnivanje trgovačkih društava, kaže da je riječ isključivo o dopunskom osiguranju, društvo će biti u stopostotnom vlasništvu HZZO-a, a sav višak prihoda usmjerit će se u jačanje osnovnog osiguranja.
I ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec tvrdi da se predloženim izmjenama podiže učinkovitost, dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata uz financijsku stabilnost sustava.
"U nekim dijelovima zakona pojačali smo prava pacijenata i olakšali pravo na zdravstvenu zaštitu", kazala je Prenđa Trupec navodeći kao primjer da će se pravo na bolovanje za njegu djeteta omogućiti i onima čiji je supružnik nezaposlen.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo još jednom je upozorio da su predložene izmjene predvidjele manju autonomiju strukovnih udruga.
Napad na liječničku samoupravu
"To je napad na liječničku samoupravu, koja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Javne ovlasti dijelom se smanjuju, ukidaju, kontroliraju. To je neprimjereno, ne smije se omogućiti da se strukovne udruge ucjenjuje prijetnjama smjene čelnog kadra, koji je izabran demokratski, na izborima", kazao je Minigo.
Varga mu je uzvratio da je položaj komora nedostatno definiran u dijelu javnih ovlasti, nad kojima je nadležno Ministarstvo.
"Sama komora nije u registru udruga, nije ustanova, svačija je i ničija, ona je vrabac koji leti u zraku, a nikako da dodirne zemlju", rekao je.
Slaže se da položaj strukovnih komora treba urediti novim zakonima, no sada se predlaže intervencija u zakon kako bi se pojasnilo što proizlazi iz upravnih nadzora.
"Moramo propisati što slijedi ako se rezultati upravnog nadzora ignoriraju jednom, drugi put, treći put...", kazao je Varga te naglasio da nema ambiciju ograničavati autonomiju komora, ali Ministarstvo ima nadležnost nad radom komora u dijelu koji se odnosi na javne ovlasti koje im ono daje.
"Moja je intencija bila mogućnost paljenja i gašenja javnih ovlasti, no pravnici u Ministarstvu rekli su - ne može", dodao je Varga.
Smanjenje prava ili povećanje izdvajanja za zdravstvo
HDZ-ovi zastupnici Darko Milinović i Dujomir Marasović uvjereni su, međutim, da predložene izmjene neće osigurati stabilnost sustava, jer ne predviđaju ni smanjenje prava niti povećanje proračunskih izdvajanja za zdravstvo.
"Nama godišnje nedostaje dvije do tri milijarde kuna za zdravstvo i zato moramo smanjiti trošak sustava ili povećati izdvajanja. Dok to ne napravimo, uzalud nam ovakva bespredmetna kozmetika i administrativni potezi", rekao je Marasović.
Predložene izmjene pozdravila je predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Ines Balint. "Smetaju nam pritisci putem medija koji o liječnicima obiteljske medicine govore kao o tajkunima koje treba tjerati da rade subotom i nedjeljom", kazala je.
Balint smatra da bi zakonom trebalo uvesti obvezu županijskim skupštinama da liječnicima koji žele i koji ispunjavaju uvjete omoguće da postanu koncesionari. Smatra, međutim, da bi strukovne udruge morale zadržati autonomiju.
Optimističan je i Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu, koji ističe da se nisu dobro razumjele predložene promjene te da opće bolnice neće biti moguće privatizirati.