Ilustracija:
UDRUGA "Đakovština - radnici i dioničari" upozorava da bi mali dioničari i radnici te tvrtke mogli ostati bez 120 milijuna kuna, ako se usvoje dopune Zakona o preuzimanju dioničkih društava koje su na prijedlog stranaka vladajuće koalicije upućene u svibnju u hitnu saborsku proceduru.
'Udruga Đakovština - Radnici i dioničari' koja zastupa 465 članova udruge želi informirati javnost o pokrenutom postupku radi naknade štete protiv Republike Hrvatske zbog ne objavljivanja ponude za preuzimanje društva Đakovština d.d., a koju je Republika Hrvatska točnije Vlada Republike Hrvatske bila dužna objaviti temeljem Zakona o preuzimanju dioničkih društava, kao i upozoriti javnost o pokušaju zakonodavca da se neustavnim izmjenama spomenutog zakona stave van snage sve obveze RH i jedinica lokalne samouprave koje su nastale u proteklom razdoblju.
"Vlada u jeku kampanje 2007. godine oprostila poreze i doprinose"
Kako bismo pojasnili "novi" slučaj Đakovština d.d. donosimo kronologiju događaja od 2007. godine do danas sa svim detaljima koje smatramo važnima za ovaj postupak:
Dana 27.prosinca 2007. godine održana je Glavna skupština društva Đakovština d.d. na kojoj je donesena Odluka o povećanju temeljnog kapitala društva Đakovština na način da je Republika Hrvatska zajedno s povezanim osobama (HZMO, HZZO, HFP) izvršila dokapitalizaciju Đakovštine i time stekla dionice kojima je prešla kontrolni prag od 25 posto plus jedna dionica.
U jeku izborne kampanje za parlamentarne izbore u jesen 2007. godine Vlada RH je odlučila oprostiti dugove Đakovštine d.d. na ime poreza i doprinosa na način da je pretvaranjem dugova u dionice naplatila sva svoja potraživanja s kamatama koja su nastala od 2000. godine Vrijednost dionica Đakovštine d.d. na tržištu kapitala tada je iznosila oko 150 kn, a država je svoja potraživanja pretvarala u dionice za 300 kn, čime je praktično kupovala dionice Đakovštine d.d. za duplo veću cijenu od one koja je bila na tržištu.
Dana 08. svibnja 2008. godine predmetna Odluka je provedena u skladu sa zakonom o trgovačkim društvima te je istoga dana Republika Hrvatska i formalno pravno postala vlasnik 30,75 posto dionica društva Đakovština d.d.. Republika Hrvatska je do tada imala otprilike 6 posto dionica, te je pretvaranjem potraživanja od otprilike 78.000.000,00 kuna u dionice po cijeni od 300 kuna (iako je vrijednost dionica na tržištu kapitala iznosila oko 150 kn) stekla još 24 posto dionica time prešavši kontrolni prag od 25 posto plus jedna dionica.
"Hrvatska bila obvezna objaviti javnu ponudu za kupnju svih dionica"
Preostali vlasnici dionica tada su bili radnici Đakovštine s otprilike 35 posto, jedan investicijski fond sa otprilike 12 posto dionica, a ostalo su bili mali dioničari s burze.
Prešavši kontrolni prag od 25 posto plus jedna dionica, a temeljem odredbi Zakona o preuzimanju dioničkih društava, Republika Hrvatska je bila obvezna objaviti javnu ponudu za kupnju svih ostalih dionica društva Đakovština što nikada nije učinila. Ovaj Zakona o preuzimanju dioničkih društava donesen je 05. listopada 2007. godine, a izglasan je za vrijeme Vlade RH na čelu s Ivom Sanaderom, u postupku usklađenja RH zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Zakon naime kaže da je fizička ili pravna osoba obvezna objaviti ponudu za preuzimanje kad neposredno ili posredno, samostalno ili djelujući zajednički, stekne dionice s pravom glasa ciljnog društva, tako da, zajedno s dionicama koje je već stekla, prijeđe prag od 25 posto dionica s pravom glasa ciljnog društva (kontrolni prag).
Slijedom navedenog zakona Republika Hrvatska je kao vlasnik 25 plus plus jedna dionica bila dužna objaviti javnu ponudu za kupnju svih ostalih dionica društva Đakovština d.d.
"Hrvatska nezakonito sudjelovala u poslovanju Đakovštine"
Osim nepoštivanja zakona zbog neobjavljivanja javne ponude, Republika Hrvatska je nezakonito sudjelovala i u funkcioniranju i poslovanju Đakovštine d.d. - imenujući upravu i nadzorni odbor, odlučujući o dobiti i dr., jer prema prema već spomenutom zakonu predmetne dionice ne daju pravo glasa sve dok se ne objavi javna ponuda.
Dana 17. veljače 2012. godine u registru Trgovačkog suda u Osijeku provedena je odluka o brisanju društva Đakovština d.d. pa je samim tim činom Đakovština d.d. prestala postojati, budući da je proveden stečajni postupak nad Đakovštinom d.d.
Na navedeni način svi dioničari Đakovštine d.d. ostali su bez svojih dionica, te im je neobjavljivanjem ponude za preuzimanje i otkup dionica od strane Republike Hrvatske nastala šteta u visini od 300 kuna po dionici za koji iznos je RH bila dužna ponuditi u otkup sve dionice temeljem već spomenutog zakona. Time su oštećeni vlasnici ostalih dionica bili većinom radnici Đakovštine d.d., investicijski fond i velik broj malih dioničara koji su kupili dionice na burzi.
U listopadu 2011. godine Republika Hrvatska je otkupila potraživanja radnika Đakovštine d.d. na ime zaostalih plaća, doprinosa i otpremnina na koje su radnici imali pravo od oko 27.900.000,00 kn na način da je RH umjesto radnika stupila na mjesto tužitelja u sudskim postupcima koji se vode protiv poslovnih partnera bivše Đakovštine d.d. koji su ostali dužni Đakovštini d.d. U slučaju uspjeha u tužbama naplaćuje se izravno RH. Postupci se trenutno vode pred sudovima, te nemamo informacije o njihovom tijeku kao niti o eventualnim presudama.
"Sve je propalo kada su trebali otplatiti dionice"
Početkom 2012. godine, a radi zaštite svojih prava i interesa, dioničari društva Đakovština d.d. osnovali su udrugu "Udruga Đakovština - Radnici i dioničari" sa sjedištem u Đakovu te su pokrenuli postupak učlanjenja bivših dioničara u Udrugu. Do 31. svibnja 2012. godine u Udrugu je pristupilo 465 dioničara koji su imali ukupno 277.411 dionica Đakovštine d.d. Svi članovi su prenijeli svoja potraživanja prema RH na Udrugu.
Osnivači Udruge su predsjednik Radomir Blažević, potpredsjednik Tomislav Plavčić i tajnica Sanja Katić. Njihove namjere su da ih se obešteti jer su 6 godina otplaćivali dionice i u trenutku kada su ih trebali otplatiti u cijelosti sve je propalo. Osim toga, Udruga pored tužbe ima i socijalni karakter, tako da su preko udruge stipendirani studenti koji nemaju sredstava za život, ima dosta nezaposlenih branitelja i žena pa se pokušavaju kroz ministarstva i organiziranjem stručnih tribina, kao i kroz braniteljsku zadrugu zaposliti ili prekvalificirati.
Udruga u ovom postupku protiv Vlade RH djeluje na način da je angažirala odvjetnički ured kako bi kroz institucije pravne države izborili svoja prava koja im pripadaju temeljem zakona. Udrugu pred državnim odvjetništvom zastupa Odvjetnik Ivan Matić iz Zagreba. Osim pravnog posla za koji je angažiran od strane Udruge što je njegova i profesionalna dužnost, motiv je i taj što je odvjetnik porijeklom iz Đakova, te ističe kako postoji određena želja pomoći svojim bivšim sugrađanima.
"Traže otplatu oko 120 milijuna kuna"
Dana 13. lipnja 2012. godine sukladno Zakonu o parničnom postupku Udruga je pred Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu pokrenula postupak mirnog rješenja spora kako bi se stekli uvjeti za podnošenje eventualne tužbe radi naknade štete. Kod pokretanja parničnog postupka pred Županijskim državnim odvjetništvom u Zagrebu Udruga navodi činjenično stanje zajedno s dokazima koji potvrđuju da je došlo do štete, te traži isplatu 83.223.300,00 kuna i kamate na taj iznos tekuće od 08. svibnja 2008. godine pa do isplate, što ugrubo iznosi još otprilike 40.000.000,00 kuna. Međutim, kada bi tužbu podnijeli svi dioničari odvojeno tada bi šteta prema stručnom mišljenju iznosila između 300.000.000,00 kuna i 500.000.000,00 kuna, a moguće i više.
Prema pisanjima iz medija, saborski klubovi SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, pokrenuli su u svibnju 2012. godine postupak radi donošenja Zakona o dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava iz 2007. godine, a kojim bi se stavilo izvan snage obveza RH i s njom povezanih osoba da objave javnu ponudu za preuzimanje dioničkih društava kako je to propisano sadašnjim zakonom, te bi se ta odredba primjenjivala retroaktivno na sve dosadašnje postupke uključujući i postupak radi naknade štete koji je pokrenula Udruga.
U slučaju izglasavanja takvog zakona dioničari ne bi imali pravo na naknadu štete jer bi se retroaktivno primijenila odredba da RH nije bila dužna objaviti ponudu. RH bi u slučaju Đakovštine bila "čista" i ne bi morala platiti štetu ne samo Udruzi i oštećenim radnicima-dioničarima okupljenima oko Udruge već i svim ostalim dioničarima koji postave zahtjev.
"Neustavan čin zakonodavca"
Sličan je slučaj i dioničara Liburnija Rivijera Hotela iz Opatije, gdje bi grad Opatija trebala podmiriti otprilike 160.000.000,00 kuna malim dioničarima kojih ima oko otprlike 1600, te su već počele stizati prve presude o obvezi isplate od strane grada Opatije, a ovim se zakonom te presude proglašavaju ništetnim.
Ovim putem Udruga želi skrenuti pozornost javnosti na ovakav neustavan čin zakonodavca kojim se želi amnestirati nečije namjerne i nenamjerne propuste prilikom donošenja političkih odluka koji stvaraju obveze prema državi i lokalnim zajednicama, te donošenjem retroaktivnih zakona osloboditi se svih obveza.
Udruga smatra kako se ovakvim ponašanjem stvara pravna nesigurnost i krše osnovni postulati funkcioniranja tržišne ekonomije i vladavine prava, te napominje kako je postojeći zakon u cijelosti usklađen s pravnom stečevinom EU, a isti je bio jedan od osnovnih uvjeta za zatvaranje pregovora s EU. Mijenjanjem postojećeg zakona na način kako je to predvidio zakonodavac ugrozilo bi se pristupanje Republike Hrvatske EU jer tržišna pravila, ekonomske slobode i zabrana retroaktivnosti zakona predstavljaju osnovna načela na kojima se temelje prava i slobode svih građana Europske unije kojoj i mi težimo.
"Loše odluke iz prošlosti ne pokušavajte sanirati još lošijim zakonima"
U konkretnom slučaju Đakovštine EU još nije obaviještena, no Udruga malih dioničara LRH je obavijestila Europsku komisiju koja je poslala službeni zahtjev Vladi RH da se očituje. Prema našim informacijama i veleposlanik Slovenije je reagirao te postoji mogućnost blokade ratifikacije Sporazuma o pristupanju RH EU zbog toga zakona.
Udruga poziva zakonodavca da loše odluke iz prošlosti ne pokušava sanirati još lošijim zakonima koji će još više otežavati život u ovim kriznim vremenima. Bez vladavine prava nema niti pravne države i sigurnosti svih građana koji se štiti pravnim poretkom.