Umjetna inteligencija (AI) primijenjena u nastavi može pomoći djeci u rješavanju konkretnih zadataka i postizanju boljih školskih rezultata, ali u konačnici može omesti sam proces učenja te dovesti do intelektualne lijenosti i nezainteresiranosti, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Sofisticirani AI chatbotovi poput Geminija, Claudea i ChatGPT-a mogu poboljšati uspjeh učenika pri rješavanju zadataka, no ne moraju nužno dovesti do napretka u stvarnom procesu učenja, navode istraživači OECD-a, pozivajući se na najnovija istraživanja.
"Kada je riječ o sposobnosti umjetne inteligencije da pomogne djeci, postoji nesklad između uspjeha u izvršavanju zadataka i stvarnog učenja. Prebacivanje kognitivnih zadataka na općenite chatbotove stvara rizik od metakognitivne lijenosti i neangažiranosti pojedinaca, što ih dugoročno može odvratiti od stjecanja potrebnih vještina", zaključili su istraživači.
Istraživanja pokazuju da učenici s pristupom AI chatbotovima postižu bolje rezultate od svojih vršnjaka pri rješavanju zadataka, navodi se u objavi organizacije sa sjedištem u Parizu, ali se ističe i da ta prednost izostaje, a u nekim slučajevima ima i suprotan učinak, kada je pristup AI alatima učenicima tijekom ispita uskraćen.
Ciljevi učenja i poučavanja, naglašava OECD, prvenstveno bi trebali poticati razvoj humanih vještina, poput samostalnog razmišljanja i sposobnosti prepoznavanja povezanosti između različitih nastavnih sadržaja.
Kada se učenici previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju, mentalni procesi i trud uložen u razumijevanje odgovora izostaju ili su znatno smanjeni, upozoravaju istraživači.
Nasuprot tome, AI alati razvijeni posebno za obrazovne svrhe obično donose trajnija poboljšanja u učenju, navodi se u priopćenju OECD-a, uz napomenu da takvi specijalizirani alati mogu pomoći i neiskusnim učiteljima u unaprjeđenju kvalitete poučavanja te posljedično i rezultata učenja učenika.
Organizacija savjetuje da se AI aplikacije u školama koriste selektivno i svrhovito, kako bi se proces učenja obogatio, a ne zamijenio kognitivni napor učenika ili oslabili ljudski odnosi, koji su temelj obrazovanja.
To u konačnici znači da umjetna inteligencija nije zamjena za ljude, nego alat koji može pomoći u prilagodbi stručnog pedagoškog rada različitim oblicima zapošljavanja u obrazovanju, uključujući stalne, privremene i honorarne angažmane, nudeći veću fleksibilnost u odnosu na tradicionalne modele, smatra OECD.
Organizacija ističe da učenje i poučavanje prvenstveno trebaju težiti razvoju vrijednih ljudskih znanja i vještina, poput samostalnog poticanja kritičkog razmišljanja i jačanja temeljnih sposobnosti.
Tim američkih istraživača prošle je godine utvrdio da korištenje umjetne inteligencije umjesto klasičnog internetskog pretraživanja dovodi do površnijeg znanja, a da učenje s vremenom postaje "pasivno".
"Rizik učenja o nekoj temi uz pomoć umjetne inteligencije može biti znatno površnije znanje nego kada se ono stječe standardnim internetskim pretraživanjem, čak i kada su ključne činjenice jednake", zaključili su američki znanstvenici u studiji objavljenoj u studenom.