U 30 GODINA, između 1992. i 2022. godine, stope pretilosti među djecom i adolescentima porasle su čak četiri puta, dok su se kod odraslih više nego udvostručile, pokazala je nova velika studija provedena na čak 222 milijuna ispitanika u 190 zemalja.
U svijetu danas ima oko milijardu pretilih ljudi. Ovi alarmantni trendovi upućuju na hitnu potrebu za globalnim djelovanjem i promjenama u pristupu prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Prema istraživanju, objavljenom 1. ožujka u uglednom časopisu The Lancet, stanje u Hrvatskoj je iznimno zabrinjavajuće. Inače, danas se obilježava Svjetski dan debljine.
Veliki porast broja pretilih u samo tri desetljeća
U Hrvatskoj je 2022. bilo pretilo 28.3% žena, što predstavlja povećanje od 14.9% u usporedbi s podacima od 1990. godine. Još više zabrinjava podatak da je kod muškaraca udio pretilih 2022. bio 34.8%, što predstavlja porast od 24.1% u zadnjih 30 godina.
Sličan zabrinjavajući obrazac vidi se i kod djece i adolescenata u Hrvatskoj. U 2022. bilo je 7.2% pretilih djevojčica, što je povećanje za 3.9% u zadnjih 30 godina te 11.3% dječaka, što je porast za 6.3% od 1990. Ti zabrinjavajući podaci uklapaju se u ostale loše podatke kojima je Hrvatska u ovom istraživačkom konzorciju najvećim dijelom predstavljena rezultatima EHUH studija.
Podaci pokazuju da je po udjelu pretilih među odraslima, kako muškarcima tako i ženama, u središnjoj Europi Hrvatska na trećem mjestu iza Rumunjske i Mađarske. Kada se gleda udio djece, situacija je tek nešto malo bolja – završili smo na osmom mjestu. No među njima se bilježi zabrinjavajući porast (grafike dolje).
Bojan Jelaković, profesor Interne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je pretilost u Hrvatskoj jedan od vodećih problema te da ovi podaci ukazuju da je primarna prevencija posve podbacila.
"U samom smo europskom vrhu i posve je svejedno jesmo li po toj lošoj osobini prvi, treći ili deveti", ističe Jelaković. "Zabrinjava to što je opažen trend porasta u muškaraca i žena uz sramotan podatak da tek oko jedne četvrtine odraslih ima normalnu tjelesnu masu. Još je izraženiji porast pretilosti kod djece", upozorio je naš akademik.
Mizerna zdravstvena pismenost
Autori priopćenja za medije Jelaković i Maja Baretić, voditeljica Referentnog centra za debljinu KBC-a Zagreb, ističu da rezultati studije, koju je provela skupina istraživača NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), naglašavaju hitnost potrebe za implementacijom sveobuhvatnih strategija i politika koje će adresirati uzroke i posljedice pretilosti.
Pored toga, kažu, nužno je osvijestiti javnost o važnosti zdravog načina života i podržati inicijative koje promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Ti alarmantni podaci, koji kao odraz nezdravog života oslikavaju mizernu zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj, potaknuli su već prije nekoliko godina Hrvatsku ligu za hipertenziju da pokrene trajnu akciju Lov na Tihog ubojicu, a trenutni planovi Ministarstva zdravstva idu u tome smjeru kako bi ne samo debljina nego i svi ostali čimbenici kardiovaskularnog rizika kao prvo bili snažnije osviješteni, a kao drugo kako bi onda organiziranim, kontinuiranim i multisektorskim pristupom postupno bili stavljeni pod kontrolu, poručuju autori.
"Nezdrava prehrana je važan razlog, no još je opasnija tjelesna neaktivnost, a i tu se možemo sramiti sa samo dva sata tjelesnog odgoja u kurikulima osnovnih i srednjih škola. Nije istina da se ne bi moglo više i to bi trebalo biti poduzeto odmah", upozorio je Jelaković.