U 30 GODINA, između 1992. i 2022. godine, stope pretilosti među djecom i adolescentima porasle su čak četiri puta, dok su se kod odraslih više nego udvostručile, pokazala je nova velika studija provedena na čak 222 milijuna ispitanika u 190 zemalja.
U svijetu danas ima oko milijardu pretilih ljudi. Ovi alarmantni trendovi upućuju na hitnu potrebu za globalnim djelovanjem i promjenama u pristupu prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Prema istraživanju, objavljenom 1. ožujka u uglednom časopisu The Lancet, stanje u Hrvatskoj je iznimno zabrinjavajuće. Inače, danas se obilježava Svjetski dan debljine.
U Hrvatskoj je 2022. bilo pretilo 28.3% žena, što predstavlja povećanje od 14.9% u usporedbi s podacima od 1990. godine. Još više zabrinjava podatak da je kod muškaraca udio pretilih 2022. bio 34.8%, što predstavlja porast od 24.1% u zadnjih 30 godina.
Sličan zabrinjavajući obrazac vidi se i kod djece i adolescenata u Hrvatskoj. U 2022. bilo je 7.2% pretilih djevojčica, što je povećanje za 3.9% u zadnjih 30 godina te 11.3% dječaka, što je porast za 6.3% od 1990. Ti zabrinjavajući podaci uklapaju se u ostale loše podatke kojima je Hrvatska u ovom istraživačkom konzorciju najvećim dijelom predstavljena rezultatima EHUH studija.
Podaci pokazuju da je po udjelu pretilih među odraslima, kako muškarcima tako i ženama, u središnjoj Europi Hrvatska na trećem mjestu iza Rumunjske i Mađarske. Kada se gleda udio djece, situacija je tek nešto malo bolja – završili smo na osmom mjestu. No među njima se bilježi zabrinjavajući porast (grafike dolje).
Bojan Jelaković, profesor Interne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je pretilost u Hrvatskoj jedan od vodećih problema te da ovi podaci ukazuju da je primarna prevencija posve podbacila.
"U samom smo europskom vrhu i posve je svejedno jesmo li po toj lošoj osobini prvi, treći ili deveti", ističe Jelaković. "Zabrinjava to što je opažen trend porasta u muškaraca i žena uz sramotan podatak da tek oko jedne četvrtine odraslih ima normalnu tjelesnu masu. Još je izraženiji porast pretilosti kod djece", upozorio je naš akademik.
Autori priopćenja za medije Jelaković i Maja Baretić, voditeljica Referentnog centra za debljinu KBC-a Zagreb, ističu da rezultati studije, koju je provela skupina istraživača NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), naglašavaju hitnost potrebe za implementacijom sveobuhvatnih strategija i politika koje će adresirati uzroke i posljedice pretilosti.
Pored toga, kažu, nužno je osvijestiti javnost o važnosti zdravog načina života i podržati inicijative koje promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Ti alarmantni podaci, koji kao odraz nezdravog života oslikavaju mizernu zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj, potaknuli su već prije nekoliko godina Hrvatsku ligu za hipertenziju da pokrene trajnu akciju Lov na Tihog ubojicu, a trenutni planovi Ministarstva zdravstva idu u tome smjeru kako bi ne samo debljina nego i svi ostali čimbenici kardiovaskularnog rizika kao prvo bili snažnije osviješteni, a kao drugo kako bi onda organiziranim, kontinuiranim i multisektorskim pristupom postupno bili stavljeni pod kontrolu, poručuju autori.
"Nezdrava prehrana je važan razlog, no još je opasnija tjelesna neaktivnost, a i tu se možemo sramiti sa samo dva sata tjelesnog odgoja u kurikulima osnovnih i srednjih škola. Nije istina da se ne bi moglo više i to bi trebalo biti poduzeto odmah", upozorio je Jelaković.