IVAN MEŠTROVIĆ, zasigurno najčuveniji hrvatski kipar, izradio je 1926. spomenik američkim Indijancima koji je 1928. postavljen na trg Congress Plaza na ulazu u Grant Park u Chicagu. Gotovo stotinu godina kasnije, njegovi Indijanci - Kopljanik i Strijelac - našli su se na popisu rasno problematičnih spomenika koje je sastavilo posebno gradsko povjerenstvo.
Kako je došlo do toga?
>>U Chicagu žele ukloniti Meštrovićev spomenik?
Ako sagledamo širu sliku, sve je počelo lanjskim prosvjedima protiv policijske brutalnosti i rasizma diljem Amerike povodom ubojstva Georgea Floyda, paralelno s kojima je nastupilo veliko društveno i političko preispitivanje rasnih predrasuda i diskriminacije. Aktivisti pokreta Black Lives Matter (Crni životi vrijede), osim što su tražili temeljitu reformu, a mjestimično i ukidanje (odnosno prestanak financiranja) policije, okomili su se i na spomenike kao simbol rasne neravnopravnosti i "bjelačke nadmoći" u javnom prostoru.
Neke su spomenike sami srušili, u svojevrsnim gerilskim akcijama - od onih vođama i vojnicima poražene robovlasničke Konfederacije iz Građanskog rata, preko onih Kristoforu Kolumbu, sve do onih američkim predsjednicima Georgeu Washingtonu, Thomasu Jeffersonu, Abrahamu Lincolnu i Ulyssesu Grantu, pa čak i Fredericku Douglasu i Mahatmi Gandhiju - dok su za druge tražili da ih uklone gradske ili državne vlasti. Ovaj pokret uklanjanja spomenika nadišao je granice SAD-a pa su tako u Velikoj Britaniji srušeni spomenici Edwardu Colstonu i drugim trgovcima robljem, a vandaliziran je i onaj Winstonu Churchillu, dok su u Belgiji srušeni spomenici kralju Leopoldu Drugom.
>>Svijet prosvjeduje zbog Georgea Floyda, ruše se kipovi. Je li to dobro ili loše?
Pokret Black Lives Matter - počeo s Konfederacijom, završava s Meštrovićem?
Drugim riječima, rušenje i uklanjanje spomenika sezalo je od onih za koje su kritike o veličanju rasizma i robovlasništva bile potpuno opravdane, preko graničnih slučajeva poput Kolumba, koji je otkrio Ameriku, ali i započeo stoljetni genocid nad američkim starosjediocima, pa sve do nekih čije se uklanjanje čini potpuno apsurdnim - Lincolna koji je oslobodio robove i vodio rat u kojem su stotine tisuća bijelaca poginule za slobodu crnaca i očuvanje SAD-a, Fredericka Douglasa, afroameričkog autora i aktivista za oslobođenje robova, ili Gandhija, koji je vodio indijski pokret za neovisnost od britanskog imperija.
Spomenici su, kako je za Index prošle godine objasnila dr. Sanja Horvatinčić s Instituta za povijest umjetnosti, usko vezani za ideju nacionalne države i političkih elita koje diktiraju što ti spomenici reprezentiraju i kome se obraćaju, a i prostori u kojima su smješteni su ciljano odabrani. Stoga ne iznenađuje da su spomenici postali poprište ideološkog sukoba oko toga kakve društvene vrijednosti i aspekte povijesti odražavaju, koga veličaju, a što i koga bi trebali odražavati i veličati - i što je nepoželjno u javnom prostoru.
>>Koje spomenike treba srušiti, a koje ne?
Chicago, na čelu s demokratskom gradonačelnicom Lori Lightfoot, kao odgovor na ove zahtjeve antirasističkih aktivista, ali i "gerilsko" uklanjanje nekoliko spomenika Kolumbu - pokrenuo je inicijativu Chicago Monuments Project. U tu svrhu osnovao je i posebno savjetodavno povjerenstvo koje je prionulo reviziji više od 500 javnih spomenika u sklopu "projekta rasnog iscjeljenja i povijesne procjene". Prošli je mjesec na stranici ovog projekta objavljen i popis 41 gradskog spomenika i spomen-obilježja koji su problematični iz različitih razloga, uglavnom vezanih za rasizam, a koji su sad podložni reviziji i javnoj raspravi. Iako se to eksplicitno ne navodi na stranici, jasno je da bi ta revizija mogla rezultirati njihovim uklanjanjem.
Do Chicago’s monuments tell our city’s whole story? Monuments and memorials have become a focal point for conversation,...
Objavljuje Department of Cultural Affairs and Special Events u Srijeda, 17. veljače 2021.
Meštrović na crnoj listi zbog "romantiziranog i reduciranog prikaza Indijanaca"
Meštrovićevi Indijanci sporni su zbog "romantiziranog i reduciranog prikaza Indijanaca", navodi se. Sam projekt opisan je kao hvatanje u koštac s "često nepriznatom ili zaboravljenom poviješću povezanom s raznim gradskim umjetničkim kolekcijama" koje "pruža priliku za adresiranje teških istina o rasnoj povijesti Chicaga".
Reviziji spomenika u Chicagu pristupilo se iz više razloga, a kako navode na stranicama Povjerenstva, to su sljedeći:
- promocija narativa o bijeloj supremaciji
- iznošenje netočnih i/ili ponižavajućih karakteristika američkih Indijanaca
- memorizacija pojedinaca povezanih s rasističkim djelima, ropstvom i genocidom
- predstavljanje selektivnih, prejednostavnih, jednostranih pogleda na povijest
- nedovoljno uključuju druge priče, posebno one o ženama, ljudima druge boje kože i temama rada, migracija i izgradnje zajednice
- stvaranje sukoba između skupina ljudi koji u tim umjetničkim djelima vide vrijednost ili onih koji to ne vide.
Meštrovićevi Indijanci, par brončanih skulptura indijanskih ratnika na konjima, jedan su od najvažnijih spomenika jednog hrvatskog umjetnika izvan zemlje. Visoke su oko pet metara, a s podestom sežu gotovo jedanaest metara u vis. Ističu se po gotovo anatomski realnim mišićima i činjenici da nemaju oružje.
Screenshot: Chicago Monuments Project
"Meštrovićeve najbolje monumentalne skulpture su njegovi Indijanci u Chicagu; oni nisu previše očito stilizirani: mišići konjanika su gotovo anatomski realni", pisao je hrvatski povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet o Meštrovićevom radu.
Premda je prvotno htio postaviti po jednu skulpturu kauboja i Indijanca, Meštrović se uz dogovor s odborom Zaklade Benjamin Ferguson, koja je skulpture i naručila, odlučio za dvije skulpture američkih starosjedioca kako bi očuvao uspomenu na indijanska plemena koja su nekoć obitavala u prerijama Illinoisa. Meštrovićeva skulptura posebna je po tome što nema oružja.
Hrvatski stručnjaci za Meštrovića: Nikako se ne može iščitati omalovažavajući stav prema Indijancima
Index je na ovu temu razgovarao sa stručnjacima za Meštrovićev opus - Sandrom Grčić Budimir, ravnateljicom Muzeja Ivana Meštrovića, Barbarom Vujanović, višom kustosicom Atelijera Meštrović i predsjednicom Stručnog vijeća Muzeja Ivana Meštrovića, te dr. sc. Daliborom Prančevićem, docentom s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu i Fulbrightovim stipendistom koji je istraživao djelo i rad Ivana Meštrovića u SAD-u.
"Svakako nas to svrstavanje začuđuje s obzirom na kontekst nastanka i na same Meštrovićeve nazore, umjetničke i osobne, u kojima se nikako ne može iščitati omalovažavajući stav prema sjevernoameričkim Indijancima. Upravo suprotno! Sada kako se razbuktava rasprava i po našim medijima i društvenim mrežama, spominje se autorovo neulaženje u specifičnosti određenog plemena i generalizacija tipologije određenog naroda. To su besmislice! Indijanac s kopljem i Indijanac s lukom svedeni su na esencijalnu kiparsku i simboličku formu. Redukcija atributa, izražena muskulatura i dimenzija idu u prilog isticanja aktivnog principa koji nadilazi identitet pojedinačnog plemena, te ide u prilog afirmativne karakterizacije svih domorodačkih plemena", rekli su nam o svrstavanju Meštrovićevih Indijanaca na ovu crnu listu.
Foto: Wikimedia Commons
Pitali smo ih i kako komentiraju reviziju u cjelini, budući da su među problematične spomenike među ostalima svrstani i spomenici Abrahamu Lincolnu, Georgeu Washingtonu, Benjaminu Franklinu, Kristoforu Kolumbu i Leifu Ericksonu.
"Teško nam je to komentirati jer je potrebno dublje i šire poznavanje kulturno-povijesnog konteksta. Možemo podastirati argumente za Meštrovićev spomenik, sve ostalo nadilazi naše kompetencije i poslanje. Dakle, argumentirana i javna diskusija šireg radijusa poželjna je, no subjektivne ad hoc impresije, nedostatna obaviještenost i uvid, koje često prati sumnjivo politikantstvo, doista mogu rezultirati neželjenim posljedicama", kažu Vujanović, Prančević i Grčić Budimir.
"Pripremili smo pismo koje će biti dostavljeno Povjerenstvu i američkim medijima"
Na pitanje planiraju li se uključiti u ovu javnu raspravu na koju je čikaško gradsko povjerenstvo pozvalo i intervenirati u zaštitu Meštrovićevih spomenika, odgovaraju potvrdno - i odlučno.
"U suradnji Muzeja Ivana Meštrovića i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu pripremili smo pismo koje će biti dostavljeno Povjerenstvu i američkim medijima zahvaljujući angažmanu Ministarstva kulture i medija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te Veleposlanstva Republike Hrvatske u SAD-u, koji nam uvelike pomažu u akciji očuvanja Spomenika. U tom dokumentu podastiremo podatke o projektu i o važnosti Meštrovića za hrvatsku i američku kulturu. Pozivamo na dijalog i na razmjenu mišljenja, ostajemo otvoreni za dijalog s najširim slojevima američke i čikaške javnosti. U tom smislu i ne razmišljamo o scenariju uklanjanja, nadamo se da do njega neće doći, no osjećamo dužnost reagirati", objasnili su nam.
Foto: Mestrovic.hr
Ministarstvo kulture: Zgroženi smo idejom
Index je upit o stavu prema ovom potezu gradskih vlasti Chicaga i njihovom eventualnom odgovoru poslao i Ministarstvu kulture.
"Ministarstvo kulture i medija upoznato je s tematikom inicijative https://chicagomonuments.org/ u kojoj se preispituje opravdanost opstanka nekih javnih skulptura i spomenika u Chicagu. Smatramo kako je posve neprimjereno očitavanje rasističkih konotacija u jednoj od najboljih Meštrovićevih javnih skulptura kakvo je objavljeno na stranicama Chicago Monuments Projecta te smo zgroženi njihovom idejom o mogućem uklanjanju tog spomenika. Ni na formalnoj ni na sadržajnoj razini Meštrovićev prikaz predstavnika indijanskih starosjedilaca nije ni negativan ni uvredljiv te mu se nikako ne mogu pripisati negativne interpretacije, omalovažavanje vezane uz rasizam ili ropstvo."
"Ministarstvo kulture i medija u kontaktu je s Muzejima Ivana Meštrovića kao i s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova po pitanju daljnjih postupanja. U dogovoru s relevantnim i stručnim kulturnim institucijama sastavit će se dokument koji će iznijeti podatke o projektu i obrazložiti kontekst nastajanja i važnosti skulpture.Sigurni smo da će i naša argumentacija upućena mjerodavnim kulturnim institucijama doprinijeti boljem razumijevanju i važnosti djela Ivana Meštrovića, koji je svojim djelovanjem snažno obilježio kako hrvatsku tako i kulturu Sjedinjenih Američkih Država", stoji u odgovoru Ministarstva kulture koji smo dobili.
Ministrica kulture: To je vrhunsko umjetničko djelo
I ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u petak da je, nakon što je upoznata s informacijom koju je prvi objavio Muzejski dokumentacijski centar (MDC), Ministarstvo alarmiralo sve stručnjake koji se bave Meštrovićevim djelom - ravnateljicu Meštrovićevog muzeja u Zagrebu te kolege s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu - radi izrade stručne elaboracije koju će poslati odboru u Chicagu.
Napomenula je da će Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo vanjskih poslova svojim kanalima ukazati da je inicijativa Chicago Monuments Projecta zaista potpuno neprimjerena jer je Meštrovićev spomenik Indijancima upravo suprotan onomu što je sada izneseno u javnost. To je vrhunsko umjetničko djelo koje svjedoči o doprinosu Indijanaca povijesti Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a tako je i nastalo, dodala je izražavajući uvjerenje da će oni koji se tom temom bave nakon elaboracije shvatiti kako je riječ o spomeniku koji zaslužuje ostati u javnom prostoru.
Na pitanje može li mjerodavno Ministarstvo ikako zaštititi taj spomenik ili je riječ samo o pokušaju objašnjavanja, Obuljen Koržinek je odgovorila da se spomenici u drugoj državi ne mogu štititi odavde. Podsjetila je da je Ivan Meštrović bio i američki državljanin, živio je u SAD-u, bio je član Američke akademije, a njegov spomenik Indijancima ondje ima i svu zaštitu kao i sva druga djela sukladno njihovim propisima i zakonima.
Što vi mislite? Recite nam u anketi!
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.