AMERIČKI veleposlanik u Bosni i Hercegovini Eric Nelson kazao je kako nema smisla čekati s provedbom reformi u obrambenom sektoru te se založio da BiH što prije pošalje u sjedište NATO-a u Bruxellesu godišnji nacionalni plan reformi (ANP) čije je usvajanje postalo povodom višemjesečnih prijepora u toj zemlji kojima je blokiran i proces uspostave vlasti, prenijeli su u utorak lokalni mediji.
Nelson je u razgovoru s novinarima bosanskohercegovačkih dnevnih listova kazao kako je stajalište Washingtona da je ANP bitan za jačanje euroatlantskog partnerstva, no u ovom trenutku nema veze s pitanjem hoće li ili ne BiH postati članicom NATO-a.
"Ideje o odgađanju reformi za nekih pet godina ili neki proizvoljni broj godina nema nikakvog smisla. Nema smisla ni u vezi s očekivanjima NATO-a i ponudom za partnerstvom ni u vezi s onim što EU traži - da BiH formira vlasti koje će početi provoditi ozbiljne reforme, a koje će pokazivati napredak kandidata k članstvu u EU", kazao je američki veleposlanik, kako ga navodi portal "Oslobođenja".
Ove reforme, kako je istaknuo, trebaju osigurati napredak BiH ne samo na vojnom planu, nego i kada je riječ o vladavini zakona i te reforme komplementarne su reformama koje očekuje Europska unija.
Kazao je i kako je važno da BiH što prije dobije novu vlast, a potvrdio je kako će SAD nastaviti posredovati u nastojanjima da se u zemlji postigne dogovor o ustavnim reformama koje bi bile provodive.
Najavio je kako će početkom prosinca u BiH ponovo stići posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer
"Stupanj njegovog angažmana i učinkovitosti ovisit će o stupnju političke volje u BiH da se krene naprijed. Kao što ste vidjeli po posjetu (Mikea) Pompea Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, to je bio rezultat toga što su te dvije zemlje donijele teške i važne političke odluke koje su donijele napredak na euroatlantskom putu", kazao je Nelson, a prenosi portal "Dnevnog avaza".
Ruski utjecaj u regiji ponovo je označio destabilizirajućim, a kazao je i kako srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ostaje pod američkim sankcijama pod koje je dospio nakon što je označen prijetnjom provedbi Daytonskog sporazuma.