Danas je ministar financija Marko Primorac predstavio dugo najavljivani novi krug porezne reforme, a u njemu još duže najavljivani i za mnoge ne baš radosno iščekivani porez na nekretnine.
Novu poreznu reformu kojom bi se težište trebalo prebaciti s opterećenja rada na opterećenje imovine, odnosno nekretnina, ministar Marko Primorac predstavio je javnosti nakon što je istu prezentirao partnerima iz Gospodarsko-socijalnog vijeća.
"Ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava", rekao je.
Komentirajući predstavljeni porezni paket za N1 televiziju, ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je da nije riječ o poreznoj reformi ("Reforme se rade jednom u stoljeću, a ne svake godine."), kako se najčešće govori, nego o prilagođavanju hrvatskog poreznog sustava najboljoj praksi europodručja.
"Hrvatska je članica eurozone i u tom smislu ima obvezu usklađivanja ne samo svoga monetarnog nego i fiskalnog sustava. Ovu je zadaću Hrvatska trebala napraviti još davno - smanjiti porezno opterećenje rada, a više opteretiti imovinu. Mi smo jedina zemlja u europskoj monetarnoj uniji koja nema porez na imovinu, a posebno ne porez na nekretnine. Imamo samo neke parafiskalne namete", kazao je.
Porez na imovinu, dodao je Novotny, jedan je od najstarijih, ako ne i najstariji tip poreza.
"Najmanje je štetan za ekonomski rast i najviše je fer jer se oporezuje imovina, a ne rad. To je dobar smjer, ali intenzitet tih promjena je slab. Vlada je morala odlučiti uvesti porez na nekretnine prema vrijednosti, kao što to imaju sve ostale zemlje europodručja, a ne ovaj tip poreza - nekakav paušal po kvadratu - kakav postoji samo u susjednoj Bosni i Hercegovini te Srbiji. To jednostavno nema osobitog fiskalnog smisla jer se neće prikupiti dovoljno novca niti će imati nekakvog utjecaja na tržište nekretnina", smatra.
Impuls za uvođenje tog poreza i za predstavljene porezne promjene došao je izvana, ističe Novotny.
"Preporuke Europske komisije i OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) stigle su već odavno, ali vlada je u prethodnim ciklusima očito bila nesigurna. Dijelom je i sada nesigurna, što se vidi iz toga da porez na nekretnine nije dobro osmišljen i loše je komuniciran s javnošću", kaže.
Puno se čulo prigovora da je teško oporezivati nekretnine prema njihovoj vrijednosti. Novotny smatra da nije tako.
"To su loši i neutemeljeni argumenti. Ako to može učiniti Slovenija, može i Hrvatska. Druga je stvar jesu li zemljišne knjige sređene ili nisu."
Od vlade je očekivao da primijeni tzv. germanski model oporezivanja imovine kakav imaju Njemačka, Austrija, a dijelom i Slovenija.
"To bi značilo da se porezom obuhvati i zemljište i zgrade, odnosno građevine na tom zemljištu, bez obzira na to radi li se o poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu. I da se onda kažnjavaju visokim poreznim opterećenjem nekretnine koje se ne koriste, a da se raznim poreznim oslobađanjima nagrade oni koji produktivno koriste i nekretnine i zemljišta. To je ovom prilikom propušteno. A jednom kad se propusti prilika, na drugu se obično mora dugo čekati", ustvrdio je.