Proteklog vikenda u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli održani su prosvjedni marševi protiv fašizma, što je samo posljednji u nizu događaja koji svjedoče o dubokim društvenim podjelama u Hrvatskoj.
Od koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu, preko zabrana kulturnih i sportskih događanja sa sudionicima srpske nacionalnosti, pa do sve glasnijih izgreda na ulicama i društvenim mrežama, čini se da su napetosti u društvu dosegle vrhunac.
Gostujući na HRT-u, profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Rimac ocijenio je kako takva polarizacija odgovara određenim političkim strukturama. Prema njegovim riječima, umjetno stvorene napetosti miču fokus građana s ključnih problema poput ekonomije i inflacije te s odgovornosti vlasti za stvarno stanje u zemlji.
"Ne raspravlja se o ključnim problemima vođenja države, sigurnosti, ekonomije i uvjeta života. Mi smo preselili rasprave u Saboru koje se rijetko dotiču realnih problema na ulicu. Sadašnja vlast ne koristi službe, u prvom redu policiju, koje bi mogle smanjiti tenzije", naglasio je Rimac.
Dodao je kako u takvoj situaciji najviše profitira HDZ, jer "zastrašivanjem smanjio broj onih koji govore u javnosti protiv HDZ-a, njegovih koalicijskih partnera i njegove politike".
Politički analitičar Anđelko Milardović istaknuo je kako se Hrvatska nosi s "patologijom politike", čiji su dio polarizacije i zarobljenost prošlošću, a sve u funkciji zadržavanja poretka moći. Upozorio je da i lijevi i desni radikalizam nisu "milosrdni prema Ustavu RH", podsjetivši da u preambuli stoji kako je Hrvatska utemeljena i na antifašizmu i na Domovinskom ratu.
"Zarobljavanje prošlošću predstavlja blokadu svih mogućih perspektiva danas i sutra. Mi smo kao društvo bačeni u talačku situaciju. Mi smo zarobljeno društvo i zarobljena država", rekao je Milardović.
Sociolog Erik Brezovac s Fakulteta Hrvatskih studija smatra kako politika nije jedini krivac za podjele, već je tu i "spektakularizacija skupova i događaja". Ipak, odgovornost je jasna. "Politika je odgovorna na neki način i može promijeniti stvari, ali ona ih neće promijeniti.
Politika je u Hrvatskoj nezrela. Fokusirana je na osobnu dobit, a etika odgovornosti izostaje", ističe Brezovac, opisujući hrvatsku politiku kao infantilnu.
Niske razine povjerenja koje građani imaju u Sabor i Vladu, a koje su ispod prosjeka Europske unije, ne iznenađuju. Profesor Rimac naglašava kako politika nikada nije istinski zaživjela kao servis građana. "Što se tiče Hrvatskog sabora, polarizacija je trajno stanje. To je dno dna u političkom i ljudskom smislu", rekao je.
Milardović je za kraj skrenuo pozornost na zarobljene institucije koje nisu u funkciji građana, iako ljudi žele živjeti u uređenom društvu. "Ideologija služi za prikrivanje realne slike stanja. Kako je mogući rasti, ako smo zarobljeni u prošlosti?", zapitao se.