Incident u njemačkoj zračnoj luci ponovno otvara pitanje dokle je Rusija spremna ići u pritisku na Europu, dok istodobno nema naznaka da bi Moskva odustala od vojnog rješenja u Ukrajini, kaže Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu.
U središnjem Dnevniku HTV-a ocijenio je da iza pokušaja napada u zračnoj luci Leipzig/Halle vjerojatno stoji Rusija te da se radi o dosad najozbiljnijoj provokaciji. Njegova se ocjena, kaže, poklapa s procjenama širih analitičkih krugova.
Sustavni napadi diljem Europe
Bandov je istaknuo da incident u Njemačkoj ne treba promatrati izolirano. "To se sada događa u Njemačkoj, ali takvih i sličnih napada već smo imali i na drugim mjestima po Europi", rekao je. Prema njegovim riječima, Velika Britanija i Francuska također sve ozbiljnije razmatraju kako se pripremiti za moguće buduće napade.
Bandov smatra da incident, osim sigurnosne, ima i političku dimenziju te da je riječ o pokušaju destabilizacije političkih odnosa unutar Njemačke. Posebno je izdvojio situaciju u Saskoj-Anhaltu, gdje se održavaju važni izbori.
"Ovo je sada pokušaj destabilizacije političkih odnosa unutar Njemačke", kazao je i dodao da određene političke opcije imaju ozbiljne izglede na izborima, a ovakvi bi incidenti mogli dodatno produbiti podjele u društvu. Smatra da se takvim potezima ujedno testira reakcija Njemačke i Europske unije. "Provjerava se kako će Europska unija i Njemačka reagirati na ovakve provokacije. Hoće li reagirati vrlo žestoko ili će se praviti da se one ne događaju?" upitao je.
Napetosti između Moskve i Londona
Komentirajući sve oštriju retoriku između Moskve i Londona, Bandov je upozorio na opasnost od izravne eskalacije. "Nadam se da će ostati samo na retorici, jer izravna eskalacija između Velike Britanije i Rusije znači eskalaciju između dviju nuklearnih sila. Trebamo vjerovati da neće doći do eskalacije na toj razini i da će sve ostati na provokacijama", rekao je.
Osvrnuo se i na prijetnje napadima na britanske vojne ciljeve i napomenuo da su se takve najave posljednjih godina mogle čuti s obje strane. "Takvih smo najava dosad vrlo često čuli prvenstveno s ruske, ali i s britanske strane", kazao je. Naglasio je da je Velika Britanija jedna od država koje najčvršće podupiru Ukrajinu od početka ruske agresije.
"Velika Britanija sigurno je jedna od država svijeta koja podupire Ukrajinu doslovno od prvoga dana. Možemo reći i prije prvoga dana, jer su upravo Britanija i Sjedinjene Američke Države stalno najavljivale da će doći do napada, dok su se druge države zalagale da se to ne dogodi. Jedino su Britanija i SAD rekle: 'Očigledno je sve pripremljeno za napad. Napad će se dogoditi.' I napad se dogodio", zaključio je Bandov.
Pozivi na mir bez odjeka
Bandov se osvrnuo i na summit Šangajske organizacije za suradnju, gdje je indijski premijer Narendra Modi ponovno pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat. Ne očekuje da bi takvi pozivi mogli dovesti do konkretnog pomaka.
"Bojim se da je predsjednik Vladimir Putin trenutno potpuno usredotočen na vojnu opciju. Njega zanima vlastiti opstanak. On vrlo teško može zamisliti da ne dobije sve što si je zacrtao, a da pritom opstane kao predsjednik u Rusiji", rekao je. Zbog toga smatra da ruski predsjednik nije sklon diplomaciji, iako na bojištu nema velikih pomaka. Podsjetio je da ovo nije prvi put da Modi javno poziva Putina na okončanje rata.
"Ovo je sad već jedan u nizu javnih poziva premijera Modija upućenih izravno predsjedniku Putinu. Nismo sigurni da predsjednik Rusije te pozive shvaća ozbiljno. Znamo da je i sam dosad nebrojeno puta rekao da želi pregovore, ali pregovori kako ih on vidi nisu pregovori, nego doslovno kapitulacija", objasnio je Bandov i zaključio da Ukrajina takav scenarij ne može prihvatiti.
Rat ide prema daljnjem zaoštravanju
Nakon četiri i pol godine rata u Ukrajini, Bandov nije optimist. Procjenjuje da se prije mogućeg smirivanja mogu očekivati još teži trenuci. "Mislim da smo više-manje svjesni kamo idemo. Nismo još došli do pune eskalacije i bojim se da nas čekaju još teži trenuci prije nego što dođe do poboljšanja", rekao je. Zaključio je kako trenutačno ne vidi naznake smirivanja, već prije svega mogućnost daljnjeg zaoštravanja sukoba.