Vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević komentirao je za N1 geopolitička zbivanja s naglaskom na krizu i prosvjede u Iranu. Kovačević je rekao kako je usponu današnjeg režima prethodila intervencija zapadnih sila koje su 1953. pučem srušile demokratski izabranu vlast.
>> Razvoj događaja u Iranu pratite na Indexu
Prema Kovačevićevim riječima, problem u Iranu je "okoštalost teokratskog režima, koji se ne može prilagoditi dinamičnim društvenim promjenama". Dodatni problem predstavljaju sankcije koje otežavaju razvoj i ispunjenje želja mlade populacije. "K tome, Iran je izložen sankcijama, što otežava tehnološki razvoj i realizaciju aspiracije vrlo mladog iranskog stanovništva, koje želi živjeti kako žive njihovi vršnjaci u prosperitetnijim državama nego što je današnji Iran pod sankcijama", kaže Božo Kovačević.
Kovačević smatra da mlado iransko stanovništvo sve teže podnosi klerikalni režim, ali i da strane sile, prije svih Izrael i SAD, koriste i potiču nezadovoljstvo kako bi pokušale srušiti vlast u Teheranu. "Te vrlo surove kriterije režima ti mladi sve teže podnose, sasvim sigurno. Tako da, mislim da za iskaz nezadovoljstva u Iranu nije potreban poseban poticaj iz inozemstva, ali sasvim je sigurno da svi koja je u interesu da dođe do promjene režima te unutarnje prilike koriste", navodi analitičar.
"Tu je ponaprije Izrael, kojeg Iran smatra egzistencijalnom prijetnjom, tu su i sunitske arapske zemlje, a ne treba zaboraviti ni trajno obilježje psihologije američkih političkih elita koje se žele osvetiti Iranu jer je revolucijom Rukolaha Homeinija smijenjen proamerički režim", dodaje.
Kovačević ističe da je usponu Islamske republike prethodila intervencija zapadnih sila, koje su 1953. godine pučem srušile demokratski izabranu vlast premijera Mohammada Mosaddegha. "Iran je početkom 50. godina bio demokratska zemlja i demokratski izabranu vlast Irana srušili su zajedničkim snagama SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo i uspostavili vlast šaha Reze Pahlavija, koji je bio igračka u rukama zapadnih interesa. On je bio diktator, vrlo lako je uspotavljao veze s drugim nedemokratskih režima", pojasnio je Kovačević.
Kovačević napominje kako američke elite i dalje nisu zaboravile rušenje prozapadnog šaha u Iranskoj revoluciji 1979. godine. "Interes za promjenom režima u Iranu ne veže se samo uz ideju širenja demokracije nego i s geostrateškim interesima i, rekao bih, revanšizmom. Rekao bih da američka elita još nije spremna priznati poraz u Iranu dolaskom Homeinija. Ta revolucija ne bi mogla biti uspješna da nije bilo mnogo nezadovoljnih strahovladom Pahlavija u Iranu", kazao je.
Pahlavijevu vladavinu usporedio je s režimima koje je SAD podržavao tijekom Hladnog rata. "Pahlavi je vladao po onim obrascima po kojima su vladale sve desničarske vojne diktature koje su Sjedinjene Države uspostavljale za vrijeme Hladnog rata u Južnoj Americi. Takvi režimi su uspostavljani u znak obrane od komunizma i uspostave slobodnog svijeta, ali je zapravo bila uspostavljana diktatura. Unutrašnji problemi takvih režima, zanemarivanje interesa velikog dijela građana, bili su glavni uzroci njihovih neprilika", zaključio je Kovačević.