Foto: FAH, Index
Ta odluka podijelila je javnost, a najveće nezadovoljstvo izazvala je mogućnost prodaje 25 posto dionica Podravke.
Hrvatski Laburisti danas su u Zagrebu organizirali prosvjed protiv prodaje državnog udjela Podravci, ali i drugih tvrtki s popisa "strateških".
S druge strane, Udruga poreznih obveznika "Lipa" pozdravila je privatizaciju, jer osim što bi država dobila novac za smanjenje javnog duga, smanjila bi se moć političke elite i birokracije.
Laburisti: Prodaja Podravke je "klanje krave radi jedne šnicle"
Predsjednik Nacionalnog vijeća Laburista Darko Tetec za Index kaže da je prodaja loš potez. Nova koji bi bio dobiven prodajom, a Tetec procjenjuje da se radi o 500 milijuna kuna, manji je od onog što će država izgubiti.
"Smatram da je prodaja dionica u vlasništvu države loš potez. Prije svega smatram da je Podravka od strateške važnosti , jer svakoj državi njena najveća prehrambena kompanija jest od strateškog interesa.
Novac - oko 500 mil kuna - koji bi bio jednokratno dobiven prodajom dionica u vlasništvu države je premalo u odnosu koliko se može izgubiti. Podravka je samo ove godine platila porez na dobit u proračun oko 80 mil kuna, putem poreza i doprinosa uplaćuje u proračun dodatnih oko 300 mil kuna, a da ne spominjemo sponzoriranje i financiranje u domeni sporta, humanitarne akcije ... Dakle, doslovno se radi o ' klanju krave radi jedne šnicle'!", kaže Tetec.
Tetec smatra da je bitno da država zadrži kontrolni paket jer to građanima donosi sigurnost da kompanija neće biti "raskomadana" ili preseljena negdje drugdje.
"Najvažnija korist za građane, ako država zadrži kontrolni paket, je ta da imaju određenu sigurnost da se tih dionica neće dočepati netko, tko bi razmišljao u smjeru komadanja Podravke, rasprodajom pojedinih dijelova , preseljenje sjedišta firme i sl. što bi imalo katastrofalne posljedice za građane Koprivnice, Županije, a i šire", kaže Tetec.
Tetec kaže i da nije jasno zašto država prodaje svoj udio, sada kad je Podravka preživjela sve krize i kada dobro posluje.
"Podravka je u svojoj povijesti preživjela i neka vrlo krizna razdoblja (domovinski rat, privatizacija, afera 'Spice' ...), ali je uspjela preživjeti. Sada kada je restrukturirana uz velika odricanja od strane radnika, kada je dokapitalizirana, kada je od lovine postala lovac i počela akvizirati druge firme, kada ostvaruje rekordne dobiti ... sada država odlučuje da želi prodati svoj udio!? Malo čudno!", kaže Tetec.
Udruga Lipa: Nije posao države da radi džemove i juhe
Zoran Löw, predsjednik udruge Lipa, smatra da je stav da država ne bi trebala prodavati kompanije koje su u plusu - "notorna glupost". Kaže da oni koji zastupaju taj stav ne znaju kakav je potencijalni domet firme, a da državno upravljanje donosi lošije rezultate.
"To je notorna glupost. Kako zagovornici te teze znaju koji je potencijalni domet takvih kompanija? Naravno, ne znaju. Dugoročno, država je inferioran vlasnik te vlasničko upravljanje od strane države na dugu stazu mora donijeti suboptimalne rezultate. Pozitivan rezultat uopće nije dokaz da kompanija optimalno iskorištava svoje potencijale. Nije uloga države da se bavi proizvodnjom džemova i juha. Država se treba usredotočiti na svoje temeljne funkcije – stvaranje prostora za ravnopravnu utakmicu svih sudionika na tržištu, uz brigu o sigurnosti i socijalnoj zaštiti najugroženijih", kaže Löw.
Löw smatra da bi prodaja Podravke bila dobar potez te navodi konkretne razloge za to.
"Spriječio bi se svaki budući utjecaj političkih elita na tu tvrtku a samim time i njihova moć. Podravka bi dobila nove vlasnike i novi menadžment koji bi je agresivnije usmjerio prema regionalnom i svjetskom tržištu, a država bi smanjila javni dug", kaže predsjednik Lipe.
Udruga Lipa zalaže se za još ambiciozniji program privatizacije jer smatraju da nema smisla da političari upravljaju s tisućama tvrtki i stotinama milijardi kuna. Lipa je ranije iznijela podatke prema kojima država ima vlasništvo u preko 1400 tvrtki, koje imaju 347 milijardi kuna dugotrajne imovine i 171 milijardu prihoda.
Usprkos ogromnoj imovini, proizvodnost rada za trećinu manja u odnosu na privatne kompanije ali prosječne neto plaće veće za 40 posto u odnosu na privatni sektor.