Arapi su u 9. stoljeću iznenada napali Kinu. To je bio geopolitički skandal tog doba

Foto: Wiki

U osmom stoljeću kinesko Carstvo Tang bilo je jedno od najmoćnijih i najbogatijih na svijetu, a grad Guangzhou, poznat i kao Kanton, bio je njegov prozor prema moru. Smješten na jugu Kine, Guangzhou je bio važno trgovačko središte koje je povezivalo Daleki istok s Indijskim oceanom, Arapskim poluotokom i Perzijom. U luci su se susretali kineski, indijski, arapski i perzijski trgovci, a grad je već tada imao razvijene trgovačke zajednice stranaca koji su ondje živjeli desetljećima.

Iznenadni napad usred trgovačkog procvata

No 758. godine dogodio se iznenadan i razoran napad koji je prekinuo taj mirni trgovački suživot. Tijekom vladavine cara Suzonga, u vrijeme kada je kinesko carstvo bilo oslabljeno pobunom An Lushana, Guangzhou je postao metom pomorskog napada skupine Arapa i Perzijanaca.

Kineski kroničari zabilježili su da su "ljudi iz zemalja Arapa i Perzije" napali grad, prisilivši upravitelja Wei Lijiana da pobjegne i napusti svoje položaje. Napadači su opljačkali grad, zapalili skladišta i luke, a zatim se morem povukli iz Kine.

Sam datum događaja u nekim se izvorima navodi kao 30. listopada 758. godine, premda svi povjesničari nisu složni oko točne kronologije. Ono što je sigurno jest da je napad imao snažan odjek u kineskom svijetu jer je pokazao koliko su arapski i perzijski pomorci u to vrijeme bili moćni, ali i kako je Tang carstvo, iako golemo, postalo ranjivo zbog unutarnjih sukoba.

Pljačkaški upad, a ne osvajanje

Važno je napomenuti da ovaj događaj nije bio vojno osvajanje u pravom smislu riječi. Arapi nisu zauzeli grad niti uspostavili vlast, nego su izveli brzi pljačkaški upad, vjerojatno motiviran i trgovačkim sukobima. U to doba, pomorci iz arapskog i perzijskog svijeta već su desetljećima trgovali s Kinom, ali su istodobno znali postati i pirati kada bi interesi trgovine i politike došli u sukob.

Dugoročne posljedice napada

Posljedice napada bile su ozbiljne. Trgovina u južnim kineskim lukama nakratko je prekinuta, a strani trgovci sve su češće izbjegavali Guangzhou, birajući luke u jugoistočnoj Aziji. Tek stoljeće kasnije trgovačke će se veze ponovno oporaviti, a muslimanske zajednice u Kini ponovno će ojačati.

Napad na Guangzhou 758. godine stoga se danas smatra jednim od najranijih i najzanimljivijih primjera pomorskog sukoba između Istoka i Zapada. Iako nije riječ o pravoj invaziji, nego o kratkom, ali razornom upadu, taj je događaj otkrio kako su trgovačke mreže arapskog svijeta dosegle čak do obala južne Kine, stoljećima prije nego što će europske sile uopće zaploviti tim morima.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.