Banke smiju lihvariti ako tako odluče, Vujčićevom HNB-u to je ok

Foto: Ivan Škrinjar (Pixsell), Index

U DOKUMENTU Zagrebačke banke "Opća kreditna politika", u kojem se razmatraju etičke vrijednosti banke, navedeno je da banka može iskoristiti slabo znanje klijenta ili situaciju za stjecanje dobiti lihvarenjem ako je transakcija odobrena na višim razinama odlučivanja.

>> Reagiranje na priopćenje Zagrebačke banke

>> DORH podigao optužnicu protiv Zagrebačke banke: Namjerno su uništili svog klijenta

Riječ je o skandaloznom dokumentu jer je lihvarenje, odnosno lihvarski ugovor, zabranjeno hrvatskim zakonima. U Kaznenom zakonu u članku 242. definirano je da se svatko tko iskoristi nuždu, neiskustvo, lakomislenost druge osobe te se bavi lihvarenjem kažnjava zatvorom od jedne do osam godina. 

HNB bi trebao štititi potrošače od banaka

Upitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB), kojoj bi glavna funkcija trebala biti provedba politike zaštite potrošača, kako je moguće da jedna banka u svom temeljnom aktu ima mogućnost lihvarenja, no nismo dobili nikakav suvisli odgovor. Iz Zagrebačke banke također nisu suvislo odgovorili na pitanje o lihvarenju. 

No, krenimo redom.   

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je početkom prosinca optužnicu protiv zaposlenika Zagrebačke banke Dijane Ćosić i Damira Brkića te same Zagrebačke banke jer su namjerno oštetili splitsku tvrtku NITOR, i to tako što su je izmjenama ugovora o kreditiranju doveli do financijske nužde i u konačnici stečaja.  

Službeni dokument Zagrebačke banke ​​​​

U optužnici se spominje lihvarenje te DORH ističe da je banka zbog neosnovanog nametanja povećanja kamata na kredite i uvjeta vraćanja duga te neprimjereno velikih kolaterala namjerno htjela uništiti splitsku tvrtku. Ukupna materijalna šteta, procjenjuje DORH, u ovom slučaju iznosi oko 6.1 milijun eura.

Okrivljeni se brane da su radili sve u skladu s bankarskom strukom

"Da je NITOR bio u stanju nužde kada je potpisivao nepovoljnije kreditne uvjete nije sporno niti jednom vještaku koji su razmatrali ovu problematiku i koji su opisali na koji način su okrivljenici doveli NITOR u stanje potpune zavisnosti od ZABA-e", stoji u optužnici DORH-a, u kojoj se zaključuje da su promijenjene kamate i niz drugih nepovoljnih odredbi kredita doveli do stečaja i kraha te splitske tvrtke. 

Osim činjenice da je riječ o prvoj ovakvoj optužnici DORH-a protiv hrvatske banke, ova optužnica posebna je i po tome što se čak pet stalnih sudskih vještaka za financije, knjigovodstvo i revizije banaka u odvojenim vještačenjima slaže da je banka namjerno uništila svog klijenta čitavim nizom nesavjesnih i nepropisnih postupaka. Pet različitih vještaka složno je i u zaključku da je banka ne samo drastično oštetila klijenta i uništila ga financijski nego i pribavila sebi neosnovanu korist.

Okrivljenici se u ovom slučaju, naglašava DORH, nisu branili neubrojivošću, već tvrdnjom kako nisu krivi jer tim radnjama nisu ostvarili obilježja nikakvog kaznenog djela te su u svemu postupali zakonito i po pravilima bankarske struke. Jedno od pet vještačenja koje je DORH predao u sudskom postupku posebno naglašava sporni dokument Zagrebačke banke. 

Lihvarenje može ako je tako odlučeno na višim razinama banke?

Naime, u službenom dokumentu Zagrebačke banke stoji da bi se banka trebala suzdržati od lihvarenja i iskorištavanja osoba osim ako to nije odobreno na višim razinama. Riječ je o dokumentu "Opća kreditna politika Zagrebačke banke", koji je usvojen na 591. Sjednici Uprave od 22. veljače 2011. godine na temelju članka 30. Statuta banke. Riječ je o dokumentu starom 11 godina. Podsjetimo još jednom da je po zakonu apsolutno zabranjeno baviti se lihvarenjem. 

Upitali smo Zagrebačku banku i Hrvatsku udrugu banaka, koja okuplja 18 banaka koje posluju u Hrvatskoj, da nam pojasne koja to točno viša razina odlučivanja u banci odlučuje o iskorištavanju slabog znanja klijenta, odnosno o stjecanju dobiti lihvarenjem.

No dobili smo nesuvisli odgovor iz Zagrebačke banke, dok HUB u ovom slučaju nije odgovorio. Naime, u odgovoru je banka komentirala optužnicu DORH-a protiv nje ne odgovarajući na pitanje o spornom dokumentu vezanom za lihvarenje. 

Zagrebačka banka samo o optužnici 

"Zagrebačka banka je zaprimila predmetnu optužnicu te istu smatra u cijelosti neutemeljenom i stoga će poduzeti sve pravne radnje koje joj stoje na raspolaganju radi dokazivanja zakonitosti svog postupanja u odnosu na društvo Nitor", kažu nam iz banke dodajući da su oni još 2013. godine podnijeli kaznenu prijavu protiv vlasnika te splitske tvrtke. 

Zakon je prilično jasan

Dodaju da postoji više sudskih postupaka, među kojima je i kazneni postupak koji je po kaznenoj prijavi banke pokrenulo Državno odvjetništvo u Splitu protiv vlasnika splitske tvrtke za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave. 

"Zagrebačka banka razumije interes javnosti uzimajući u obzir podizanje optužnice, no smatramo da se takvi postupci trebaju rješavati pred nadležnim tijelima, a ne putem medija", kažu nam iz banke. 

Ovaj odgovor Zagrebačke banke dobili smo prije tri dana, a banku smo odmah prvi dan upozorili da nas zanima sporni dokument u kojem se spominje lihvarenje, a ne optužnica DORH-a o kojoj smo već pisali te u tom članku prenijeli u cijelosti odgovor Zagrebačke banke, koji je tada glasio da ne žele komentirati slučaj. No više nam se nisu javljali. 

HNB bez odgovara na upit o spornoj odredbi o lihvarenju 

Sličan upit uputili smo i Hrvatskoj narodnoj banci. Naime, u dijelu pitanja tražili smo komentar na dokument Zagrebačke banke, no i oni su samo odgovarali vezano za optužnicu DORH-a protiv banke. 

"Hrvatska narodna banka je ovlaštena nadzirati primjenu odredbi Zakona o kreditnim institucijama i odredbi podzakonskih propisa donesenih na temelju tog zakona i u smislu tih ovlasti se provodi i analiza sudskih sporova pokrenutih protiv banaka te ako se utvrde nepravilnosti u poslovanju banaka, poduzimaju se odgovarajuće supervizorske aktivnosti", stoji u odgovoru HNB-a. 

Kako su naglasili, zaključke kao i aktivnosti i mjere ne mogu priopćiti trećim osobama zbog obveze čuvanja povjerljivih informacija. HNB, koji vodi guverner Boris Vujčić, podsjetimo još jednom, provodi politiku zaštite potrošača kada je riječ o kreditnim institucijama. 

Ide prijava Europskoj središnjoj banci protiv HNB-a

"Hrvatska narodna banka u sklopu provedbe politike zaštite potrošača utvrđuje poštuju li institucije iz njezine nadležnosti važeće zakonske odredbe o zaštiti potrošača, primjenjuju li dobre poslovne prakse te objavljuju li točne i ažurne informacije o uvjetima svog poslovanja u odnosima s potrošačima", stoji na službenim stranicama Hrvatske narodne banke.

Odvjetnici Doris Košta i Čedo Prodanović zastupali su obitelj Jogunica, koji su vlasnici tvrtke NITOR, koju je oštetila Zagrebačka banka. Kako su nam potvrdili, oni će o svemu obavijestiti Europsku središnju banku, a posebno problematiziraju činjenicu da HNB nije u skladu sa svojim zakonskim mogućnostima reagirao na ovaj, ali i slične slučajeve vezane za praksu hrvatskih banaka prema svojim klijentima. 

>> Reagiranje na priopćenje Zagrebačke banke