UKUPNI depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna su iznosili 322.8 milijardi kuna te su uz stagnaciju u odnosu na kolovoz prema lanjskom rujnu porasli za 6.2 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke koje prenosi Raiffeisen banka (RBA).
Do stagnacije mjesečnih stopa ukupnih depozita u rujnu došlo je zbog pada depozitnog novca te podjednako snažnog rasta štednih i oročenih depozita.
Godišnjem rastu doprinos je prije svega dao rast depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.
Naime, depozitni je novac u rujnu iznosio 119.4 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini, nakon pet mjeseci rasta, pao za 0.8 posto s udjelom od 37 posto u ukupnim depozitima. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja: godišnja stopa rasta usporila sa 17.5 posto u kolovozu na 16.9 posto u rujnu, što je na godišnjoj razini porast od 17.2 mlrd. kuna.
Nastavljen trend rasta
Razlog takvih kretanja je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita, kažu analitičari RBA-a.
Promotre li se ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti), uz rast na mjesečnoj razini za 1.1 milijardu kuna ili 0.6 posto, u rujnu je zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini, s jedan posto u kolovozu na 0.8 posto u rujnu, odnosno za 16 mlrd. kuna.
Iako je došlo do spomenutog usporavanja, nastavljen je trend godišnjeg rasta osmi mjesec zaredom.
U ukupnim štednim i oročenim depozitima više od 85 posto je valutnih depozita, uglavnom u eurima. Taj udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva.
"Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo snažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu", kažu RBA-ovi analitičari.